STIŽE NAM NOVI UDAR NA DŽEPOVE: Vlast se hvali rastom BDP-a, ali građani jedva spajaju kraj s krajem

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Nakon što je koronakriza Hrvatsku prošle godine gurnula u ekonomski ponor, ova će godina, po svemu sudeći, ostati zapamćena po snažnom gospodarskom uzletu.

Nove prognoze središnje banke, naime, govore da bi Hrvatska u ovoj godini trebala ostvariti gospodarski rast od 8,5 posto, što je više od ranijih očekivanja.

Kako je ovih dana objasnio guverner HNB-a Boris Vujčić, u trećem ovogodišnjem tromjesečju, koje obuhvaća špicu turističke sezone, očekuje se visoka stopa rasta BDP-a.

Visoku stopu rasta BDP-a, 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, Hrvatska je ostvarila i u drugom ovogodišnjem tromjesečju, i to nakon što smo u prvom kvartalu zabilježili pad od jedan posto. U posljednjem tromjesečju, u koje smo upravo zakoračili, očekuje se, usporavanje gospodarstva, ali kočenje ipak ne bi trebalo biti tako jako pa u HNB-u vjeruju da je stopa rasta na razini cijele godine od 8,5 posto ostvariva.

Ovdje, međutim, valja upozoriti kako je tu prije svega riječ o učinku niske baze, odnosno usporedbe s prošlom godinom u kojoj je ekonomska aktivnost zbog koronakrize i lockdowna bila slaba. No, već u sljedećoj godini stopa rasta BDP-a trebala bi, prema HNB-ovom scenariju, biti upola manja, 4,1 posto.



U HNB-u ističu da će se visoka stopa gospodarskog rasta u ovoj godini pozitivno odraziti na zaposlenost i plaće. Ipak, za svaki slučaj su pripremili i alternativni, pesimističan scenarij, koji se odnosi na mogućnost zaoštravanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj i Europi. Ako se stanje s pandemijom koronavirusa pogorša, gospodarski rast u ovoj godini trebao bi iznositi 7,7 posto, a u idućoj samo 2,5 posto.

“Stopu rasta od 8,5 posto u ovoj godini smatram malo preoptimističnom, ali ona je izvediva“, kazala je za Dnevno.hr makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.

Dodala je kako će dosta toga ovisiti o tome kako će se situacija razvijati u nastavku godine, odnosno u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju. Ostaje pri svojoj ranijoj prognozi o rastu hrvatskog BDP-a u 2021. godini od sedam posto, dok u idućoj godini očekuje rast od 4,4 posto. I njene prognoze govore o padu nezaposlenosti.

Otvaranje gospodarstva, dobra turistička žetva i najava boljeg korištenja novca iz fondova EU u Hrvatskoj su očito probudili optimizam. On se vidi i po podacima u prometu u maloprodaji, koji je samo u kolovozu bio 18,3 posto viši nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u prvih osam mjeseci promet u trgovini na malo, prema podacima DZS-a, porastao 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Do rasta prometa u trgovinama došlo je unatoč značajnom rastu maloprodajnih cijena s kojim se suočavamo u ovoj godini, a nastavit ćemo se, kako sada stvari stoje i u sljedećoj. Tako u HNB-u sada očekuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 2,3 posto, a u sljedećoj 2,1 posto.

Gospodarski je optimizam, međutim, samo jedna strana medalje. Hrvatska je među članicama EU koje je koronakriza najteže pogodila. Mnogi su ljudi ostali bez posla, mnogima su smanjene plaće, a time i kupovna moć, a brojne je tvrtke korona udar pokopao. Nakon isteka moratorija, u ovoj godini ponovno rastu i ovrhe.

Jesen bi nam mogla donijeti dodatno zaoštravanje tih procesa, kako zbog povratka sezonaca, tako i zbog ponovnog pokretanja ovršnog mehanizma. Osim toga, mnoge se tvrtke tek sad počinju suočavati s pravim posljedicama koronakrize, budući da im pomoć države postupno hlapi. Ne čudi stoga što mnogi građani upozoravaju da dinamiku gospodarskog oporavka ni ne osjećaju na vlastitim džepovima.

Naličje priče o ovogodišnjem gospodarskom uzletu je i izgledno poskupljenje komunalnih usluga koje nas čeka. Problem s rastom cijena goriva je taj što se više cijene nafte i plina prije ili kasnije preliju i na cijene drugih roba i usluga. Tom scenariju dijelom svjedočimo i sada, kada se suočavamo s rastom cijena hrane i drugih potrepština. Pitanje je, upozoravaju ekonomisti, koliko će prelijevanju viših cijena goriva u više cijene komunalnih i drugih usluga, koje nadziru država i lokalne vlasti, još moći odolijevati i komunalna i javna poduzeća.

Unatoč tome, u Hrvatskoj rastu i plaće. To potvrđuju i podaci državne statistike, prema kojima je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila 7046 kuna, što je 4,8 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, iako je realni rast, umanjen za rast troškova života, bio znatno manji – samo 1,9 posto. Veća primanja, zaključuju ekonomisti, trebala bi kompenzirati i veće troškove života.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI