GRAĐANI OSTAJU U DUŽNIČKOM ROPSTVU: No zato će drugima sve krenuti nabolje kad su u pitanju ovrhe!

U Hrvatskoj je sredinom rujna zaživio dugo najavljivani model e-ovrha koji bi trebao ubrzati, pojednostaviti i pojeftiniti ovršne postupke. Međutim, udruge ovršenih, kao i dobri poznavatelji sustava ovrha u nas, kažu da se radi samo o kozmetičkim promjenama te da je posljednjim izmjenama ovršnih propisa ionako kompliciran sustav ovrha u mnogočemu dodatno otežan.

U nizu problema koji proizlaze iz novih ovršnih propisa, a ovdje je konkretno riječ o izmjenama Ovršnog zakona s kraja prošle godine i o pravilnicima koji su doneseni tijekom ove godine – Pravilniku o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku i Pravilniku o elektroničkim ovrhama, u Udruzi Blokirani posebno prstom upiru na definiranje javnih bilježnika kao „povjerenika suda“. Dosad se, naime, hrvatske ovršne isprave koje su pisali javni bilježnici u EU nisu priznavale jer ih nisu donosili sudovi. To je stvaralo probleme vjerovnicima jer nisu mogli naplatiti svoja potraživanja od dužnika koji su odselili u inozemstvo, kao ni od stranih državljana.

Kakva će sada biti sudbina hrvatskih ovršnih isprava u EU, nakon što ih budu pisali javni bilježnici kao „povjerenici sudova“, teško je reći. Toga su svjesni i u spomenutoj udruzi, u kojoj oprezno kažu da je novi sustav tek zaživio i da još treba vidjeti kako će ga prihvatiti u Uniji. Ipak, smatraju da se tu radi o zaobilaženju Ustava pa još razmatraju hoće li se obratiti Ustavnom sudu ili neće.


„Očekivali smo da se iz ovršnog postupka maknu javni bilježnici, ali oni su ostali. Štoviše, postali su povjerenici sudova. Čak i ako u EU prihvate ovakvo rješenje, ostaje pitanje je li ustavno da sudska rješenja sada donose privatnici, a javni bilježnici to jesu? To je outsourcing sudova“, upozorava za Dnevno.hr dopredsjednik Udruge Blokirani Sarajko Baksa.

Slična upozorenja dolaze i od bivše predsjednice te udruge i dobre poznavateljice ovrha Miriam Kervatin. Ona smatra da ni rješenje s javnim bilježnicima kao povjerenicima sudova ne može proći u EU.



„Hrvatska i Mađarska su jedine članice u kojima se kod ovrha zaobilaze sudovi, a posao odrađuju javni bilježnici. Jedino mi nemamo zajamčeno pravo na pošteno suđenje u ovršnim postupcima i zato ne vjerujem da ovakvo rješenje u EU može proći“, ističe Kervatin za dnevno.hr.

No, u javnobilježničkim krugovima vjeruju da je novo rješenje, koje javne bilježnike čini povjerenicima sudova, dobro i da ne bi trebalo biti problema s njegovim prihvaćanjem u ostatku EU. Uostalom, slična rješenja, kaže za dnevno.hr zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek, već postoje kod, primjerice, ostavinskih postupaka i nitko u tome ne vidi problem.

„Ovakvo rješenje je premosnica kojom se ispunjava odluka Europskog suda da se ovrhe i u Hrvatskoj moraju vratiti sudovima. Stoga ne vidim da bi tu trebalo biti problema“, ističe Ježek.

Međutim, pitanje javnih bilježnika kao sudskih povjerenika tek je vrh problema koji muče Udrugu Blokirani. Brojnim izmjenama Ovršnog zakona i pratećih propisa usvojena su neka poboljšanja ovršnog postupka, no u udruzi taj napredak ocjenjuju vrlo skromnim. Naglašavaju i da je velik broj pitanja, poput rada agencija za naplatu potraživanja, niza posrednika u ovršnim postupcima i redoslijeda naplate potraživanja, ostao netaknut.

Ističu i da je Ovršni zakon, koji je dosad mijenjan 30-ak puta, „pravi kupus“ te traže donošenje novog, kraćeg i jednostavnijeg Ovršnog zakona. U protivnom, dodaju, građani će se i dalje teško probijati kroz labirint njihovih odredbi, a u samoj praksi će se i dalje svašta događati.

„Meni je neki dan na naplatu stigla ovrha stara 19 godina! Sad su je našli, iako je već odavno trebala biti u zastari. Zbog toga sam se žalio sudu“, ističe Baksa.

U Udruzi Blokirani traže i da se iz ovršnih postupaka izbace posrednici koji nisu nužni, a koji znatno poskupljuju proces prisilne naplate dugova. To se, po njima, ponajprije odnosi na javne bilježnike, ali i na odvjetničke urede, osim ako stranke u sudskom postupku baš ne žele angažirati odvjetnika.

 

„Ako izuzmemo ovršenike, koji su u doista teškom položaju, najmanje koristi od ovršnih postupaka imaju vjerovnici jer je postotak naplate njihovih potraživanja mali. S druge strane, u tim postupcima najbolje prolaze javni bilježnici i odvjetnici jer brzo naplate svoja potraživanja na ime raznih naknada. U ovršnim postupcima ne trebaju posrednici: imamo ovršenike i vjerovnike, dok tehnički dio posla naplate može obavljati Fina ili banke“, poručuje Baksa.

„U ovršne postupke treba vratiti sudove. Potrebno je napisati i novi Ovršni zakon te isključiti posrednike iz postupka, posebno javne bilježnike“, naglašava Kervatin.

Što se samog Pravilnika o e-ovrhama tiče, u Udruzi Blokirani se slažu da novi propis donekle pojeftinjuje i ubrzava ovršne postupke. Ipak, smatraju da ne rješava ništa suštinsko. Hrvatski problem je, ističu, velik broj ljudi u dugotrajnim ovršnim postupcima, zatim, veliki troškovi posrednika u ovrhama i agencije za naplatu potraživanja. U osnovi svega je, kažu, niska razina životnog standarda zbog koje se građani moraju zaduživati, često i da bi pokrili osnovne životne troškove.

No, u Ministarstvu pravosuđa i uprave naglasak stavljaju na poboljšanja koja novi propis uvodi u ovršnu praksu. Ističu da sredinom rujna testiran i uspostavljen aplikativni sustav e-Ovrha donosi manje troškove i veću brzinu u rješavanju ovršnih predmeta.

Svoje tvrdnje ilustriraju podatkom da se ovršni prijedlozi od sada podnose na jedinstvenom elektroničkom obrascu koji je strojno čitljiv. Prijedlozi za ovrhu automatski se povjeravaju javnim bilježnicima, ravnomjerno od strane općinskih sudova.

„Riječ je o potpuno transparentnom postupku u kojem nadležni sudovi ovršne prijedloge javnim bilježnicima dodjeljuju ravnomjerno, na temelju propisanih mjerila. Stranke od sada mogu sastavljati i dopunjavati prijedloge za ovrhu, pregledavati status predmeta, pribaviti elektroničku potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi bez dodatnih troškova. Sustav omogućuje automatiziranu i brzu obradu podataka te lakše praćenje svih predmeta jer su podaci o ovršnim predmetima na jednom mjestu, u pretincu ovrhovoditelja“, poručuju iz Ministarstva pravosuđa.

Napominju i kako zahvaljujući novom sustavu ovršenici više neće morati plaćati trošak izdavanja klauzule pravomoćnosti za rješenje, što ih je dosad koštalo 250 kuna, uvećano za PDV, jer se ono sada izdaje automatizmom. Smanjeni su i troškovi ovrha.

Po novom, troškovi donošenja rješenja o ovrsi za dug do 5000 kuna iznose 100 kuna plus PDV, a za dug veći od 5000 kuna pa do 50.000 kuna iznose 150 kuna uvećanih za iznos PDV-a. Za dugove do 2500 kuna, kojih je i najviše, troškovi donošenja rješenja o ovrsi iznosit će 125 kuna, uz eventualno uvećanje za odvjetničku naknadu u iznosu od 37,50 do 125 kuna, ovisno o vrijednosti spora.

Dosad su, napominju u ministarstvu kojem je na čelu ministar Ivan Malenica, troškovi bili veći. Tako je, primjerice, trošak donošenja rješenja o ovrsi za dug do 2500 kuna iznosio od 415 do 610 kuna, uvećan za PDV, i uz naplatu manipulativnog troška i troška izrade dopisa od 155 kuna, također uvećano za iznos PDV-a.

U resornom ministarstvu podsjećaju i da je uvedena obveza slanja obavijesti ovršeniku o dugovanju. Javni su bilježnici, dodaju, dužni obavijestiti ovršenika o nepodmirenom dugu i pozvati ga da u roku od 15 dana plati svoj dug ili da se očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljsku tražbinu.

„Posljednjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ovršni postupak dodatno je uravnotežen, moderniziran i ubrzan“, zaključuju u Ministarstvu pravosuđa i uprave.

S takvim se ocjenama, međutim, ne bi složili brojni ovršenici koji su pali u dužničku rupu bez dna. Njima može pomoći samo temeljita izmjena sustava ovrha i ubrzanje gospodarskog razvoja što bi im dalo šansu da otplate stare dugove i krenu iznova.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI