Državni zavod za statistiku u petak bi trebao bi objaviti i posljednji podatak potreban za formulu izračuna usklađivanja mirovina, bruto plaće za lipanj, nakon čega će Upravno vijeće HZMO-a u ponedjeljak i službeno donijeti odluku o usklađivanju mirovina.
U povodu drugog ovogodišnjeg usklađivanja (mirovine se usklađuju dva puta godišnje) Dnevno je razgovaralo s Jasnom Petrović, predsjednicom Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH koja nam je rekla da joj je drago što mirovine barem nešto idu gore, ali je problem što se stalno izračunavaju po pogrešnoj formuli koja će i dalje voditi prema daljnjem padu realne vrijednosti mirovina u odnosu na plaće.
“Gledajte, prosječna mirovina je već sad, kad izuzmemo povlaštene mirovine, pala na 36 posto udjela u prosječnoj plaći. Naime, mirovine se usklađuju prema dva faktora, rastu plaća i stopi inflacije, a do postotka usklađivanja dolazi se zbrojem 70 posto većeg faktora i 30 posto manjeg što dovodi do toga da su mirovine svake godine sve niže”, kaže Petrović.
U Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe RH se ne slažu s tim i traže da se za izračun uzme prihvatljivije rješenja od 100 posto rasta povoljnijeg indeksa što bi barem donekle povećalo mirovine i riješilo neke od problema s kojima se suočavaju današnji umirovljenici. A to je prije sve ga povećanje cijena hrane, lijekova i energenata.
“Umirovljenici su iz dana u dan sve zabrinutiji jer svakog dana svjedoče sve većem rastu cijena hrane i lijekova, a s jeseni i povećanju cijene plina. Bez obzira na povećanje mirovina, koje je budimo iskreni mizerno jer će većina umirovljenika dobiti nekih 40 kuna na mirovinu, taj rast je premalen u odnosu na rast troškova života”, ističe Petrović.
“Sad kad je cijena ulja skočila i do 19 kuna, a do prije nekoliko mjeseci na akciji se moglo naći za 9 kuna, a cijene povrća i kruha idu stalno prema gore, možete zamisliti što to znači za troškove prosječnog umirovljenika”, pita se Petrović.
“Nekad dok je meso bilo skupo jelo se paprika s rižom, a sad kad je cijena povrća otišla gore, jede se riža s mesom. Ako će cijena voća i povrća nastaviti rasti, a te namirnice postati luksuz, jasno je da će imunološki i zdravstveno stradati oni koji si to ne mogu priuštiti , a to su umirovljenici”.
Petrović ističe da umirovljenici sebi ne mogu priuštiti neplaćanje režija jer će im se onda ovršiti mirovina i neće imati od čega živjeti, pa se odriču hrane i lijekova.
“Kada znamo da je linija siromaštva u Hrvatskoj 2710 kuna, a većina umirovljenika ima mirovinu koja je puno manja od toga, jasno je da velika većina umirovljenika gladna. I ne povećaju li se mirovine, a cijene nastave rasti, bojim se da nas ovu zimu čeka još više slika kopanja po kontejnerima, još više umirovljenika koji se smrzavaju tražeći boce, još više ljudi koji će dane provoditi u tramvaju jer je to jedino grijanje koje sebi mogu priuštiti”, kaže Petrović.
“Očekujemo tešku jesen i tešku zimu, ali to je možda jedino što će natjerati Vladu da poveća mirovine, a ne samo nastavi usklađivati formulu dva puta godišnje”, odlučna je Petrović.
S njom se slaže i 67-godišnji Željko Vešligaj, jedan od onih umirovljenika koji će u novom usklađivanju mirovinu dobiti puno manje od 70 kuna koliko će, pretpostavlja se, dobiti oni koji imaju prosječnu hrvatsku mirovinu 2817 kuna.
“Moja mirovina je 1500 kuna, pa izračunajte koliko ću dobiti, niti za jedan normalan ručak”, smije se dobro raspoloženi Željko.
“Moja mirovina jedva pokrije režije, pa sam tako i u ovim godinama morao naći posao kako bih mogao zaraditi za hranu”, dodaje.
Željko je jedan od 17.000 “sretnika” koji su u trećoj dobi našli posao i sada rade pola radnog vremena kako bi podebljali mirovinu i nastavili kako tako normalno živjeti. Ali čak i s plaćom, život je težak, pa poput većine umirovljenike Željko mora pripaziti na svaku kunu koju troši i kupovati mlijeko na akciji kada je 3,80 kune po litru.
“E da sam prije znao da će me u mirovini dočekati ovakav život, otišao bih u političare. Ovako, brojim svaku kunu i gledam kako izdržati svaki sljedeći dan”, zaključuje.