Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u petak na moguće “katastrofalne” posljedice zapadnih sankcija na svjetsko energetsko tržište. Nova su to upozorenja upućena Zapadnim zemljama.
“Daljnja primjena politike sankcija može, bez pretjerivanja, prouzročiti još teže, pa i katastrofalne posljedice na svjetskom energetskom tržištu”, upozorio je Putin.
“Sankcije protiv Rusije uzrokuju mnogo više štete upravo zemljama koje ih uvode”, rekao je, što je dosad puno puta ponovio, istaknuvši da su cijene energenata u zapadnim zemljama eksplodirale.
Izrazio je zadovoljstvo zbog toga što se ostale zemlje proizvođači nafte odupiru zapadnim zahtjevima za povećanje proizvodnje kako bi se nadoknadila bojkotirana ruska nafta i spriječio rast cijena.
Ofenziva koju je Moskva potkraj veljače počela u Ukrajini prouzročila je neviđeni val zapadnih sankcija, pa tako i embargo na uvoz ruske nafte koji su uveli Bruxelles i Washington.
Moskva je, odgovarajući na zapadne sankcije, zadnjih tjedana znatno smanjila dopremu plina Europljanima koji su i dalje ovisni o ruskim ugljikovodicima unatoč nedavnim naporima da diversificiraju svoje dobavljače.
Tako je provoz ruskog plina kroz Ukrajinu bio u lipnju na povijesno niskoj razini. Tomu se dodaje sve veća zabrinutost Njemačke koja u ponedjeljak potpuno zatvara plinovod Sjeverni tok 1 zbog održavanja.
Posljedica svega toga je skok cijena energenata, što potiče rast inflacije i rizik dugotrajnog usporavanja potrošnje i rasta.
Rusija je upozorila Litvu i Europsku uniju da bi mogla usvojiti “oštre mjere” protiv njih ako ne dopuste tranzit sankcioniranih roba u rusku eksklavu Kalinjingrad i iz nje.
“Ako se situacija ne stabilizira u nadolazećim danima, Rusija će poduzeti oštre mjere protiv Litve i Europske unije”, izjavila je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.
“Problem se predugo rješavao”, rekla je.
Litva, koja je članica NATO-a, zabranila je tranzit robe koja podliježe sankcijama Europske unije preko svog teritorija u baltičku eksklavu i iz nje.