Dvadeset državnih odvjetnika i stranih financijskih forenzičara danonoćno u jednom hotelu ‘češljaju’ Agrokor

Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

Pitanje kojim se često i s pravom tehnicira u izmučenoj Lijepoj našoj prilikom otvaranja svake nove korupcijske afere, dakle pitanje u čijoj je službi Državno odvjetništvo moglo bi se idućih mjeseci dramatično i drastično prelomiti upravo na leđima najvećega državnoga tajkuna. I bilo bi neke kozmičke pravde bude li tako, jer i država i Todorić(i) to su zaslužili

 

Zašto Ivica Todorić nije u zatvoru, upitao je početkom travnja u Saboru zastupnik Živog zida Ivan Pernar. I odmah odgovorio retoričkim pitanjem: “Je li to možda zato što ga DORH štiti, jer su državne institucije u njegovoj službi, jer je zapravo Todorić stvarni gospodar ove zemlje? Zašto na isti način na koji su kolegu Tomislava Sauchu vodili u pritvor, policija ne vodi gospodina Ivicu Todorića, koji je izvarao dobavljače za 16 milijardi kuna, napravio je prevaru u gospodarskom poslovanju izdavajući mjenice bez pokrića koje se ne mogu naplatiti?”

Neki se dan oglasio i Zlatko Marić, vlasnik najveće zaštitarske tvrtke u Hrvatskoj Sokol Marić, kojem Agrokor duguje 140 milijuna kuna, a toliko sad od Marića potražuju banke. Marić je pozvao na ostavke i kažnjavanje čelnike Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), pitajući se kako je moguće da je toliki kapital kolao izvan svih bilanci posljednjih pet, šest godina, a da nitko nije reagirao. I HANFA i HNB dozvolili su da se destabilizira financijski sustav u zemlji. HANFA je zadužena da nadzire financijsko tržište i usluge kao i pravne i fizičke osobe koje su na njemu te poštivanje zakona RH. A HANFA to, očigledno, kad je u pitanju Agrokor, nije radila, nije nadzirala vrijednosne papire koje je izdavao Agrokor. I grijeh HNB-a je velik, jer nije reagirao kad se Agrokor naveliko zaduživao vani, pa je danas njegov dug čak 8 % ukupnog duga RH, a čak 22 % korporativnog duga…sa svim posljedicama rasturene zemlje i gospodarstva.

“Kako nitko nije znao da se vrti pet, šest milijardi kuna izvan regularnih financijskih tokova”, ogorčeno je upitao Marić, a onda se obrušio na svog dugogdišnjeg poslovnog partnera Ivicu Todorića i ostale članove njegove obitelji koji su mu bili i najpovjerljiviji suradnici. “To što su oni napravili je nerazumno, nesuvislo, bolesno… Jesu li sve to napravili zdravoga razuma ili će se kasnije braniti neuračunljivošću, ja ne znam. Definitivno je da su sve prevarili. Svoje prijatelje, dobavljače, banke…”

Cvitanov task team



Pitanje kojim se prečesto, ali s pravom, tehnicira u izmučenoj Lijepoj našoj prilikom otvaranja svake nove korupcijske afere, a bilo ih je i ima ih puno i previše, dakle pitanje u čijoj je službi Državno odvjetništvo moglo bi se idućih mjeseci dramatično i drastično prelomiti upravo na leđima najvećega državnoga tajkuna. I bilo bi neke kozmičke pravde bude li tako, jer i država i Todorić(i) to su zaslužili. Naš je portal dnevno.hr još prije mjesec dana iz visokih izvora saznao da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, odnosno glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan posložio tzv. task team za privođenje najodgovornijih ljudi koncerna Agrokor, u prvom redu i prije svih Ivice Todorića i njegova starijega sina Ante.

Ako je naša informacija autentična, to bi značilo da je Cvitan imenovao suca istrage, kojem se više nitko ne smije petljati u posao. Sudac istrage ima sve ovlasti, može istragu i definitivno prekinuti ako utvrdi da nema kaznenih elemenata za progon. Jednako tako može angažirati i sve potrebne institucije i službe da bi što temeljitije mogao provesti istragu. On, dakle, angažira i MUP i USKOK i PNUSKOK, sve koga god smatra potrebnim.

DORH je još 6. travnja počeo izvide u Todorićevu tornju, a na temelju kaznene prijave Bože Petrova, tada još aktualnog predsjednika Sabora. Nedugo potom je, gostujući isti dan na sve tri nacionalne televizije, povjerenik Vlade za Agrokor Ante Ramljak napokon objavio brojke o zaduženosti Todorićeva koncerna te je potvrdio da je bilanca lažirana! U manje od pola godine, od kraja rujna 2016. pa do kraja ožujka 2017., Agrokorov dug narastao je s 34,3 milijarde kuna na 40,4 milijarde kuna. Narastao je, dakle, za 6,1 milijardu kuna, a možda i više jer ovaj noviji podatak o zaduženosti ne uključuje Mercator, kazao je Ramljak. Od tih 6,1 milijardu kuna Ramljak ne može pronaći pokriće za 3,7 milijardi te je najavio istragu o tome. Već i samo Ramljakovo priznanje da je u Agrokoru lažirana bilanca otvara mogućnost pokretanja kaznenog progona protiv odgovornih osoba u Agrokoru, a to su uz Ivicu Todorića, kao vlasnika i donedavnog predsjednika Uprave, direktori te revizori (reviziju je u Agrokoru obavljala kuća Baker Tilly Hrvatska, čija je donedavna direktorica Bruna Discordia od 2006. do 2008. radila u Agrokoru).

Gregurićeva kuća

O mogućem uhićenju Gazde i njegovih najbližih suradnika tjednima već bruji cijela zemlja, Ivica Todorić danas se vjerojatno osjeća kao divljač koju je godinama, pucajući mahnito iz helikoptera, nemilosrdno progonio u svom velebnom lovištu u Moslavini. No, ipak je jedno ustrijeliti jelena ili vepra, a sasvim nešto drugo je “odstrijeliti” Gazdu koji mnoge tajne zna i krije, recimo, s kime je sve iz svijeta politike, pravosuđa i medija dijelio novac izvlačen iz Agrokora. To je i odgovor na Pernarovo, ali i narodsko pitanje zašto Ivica Todorić i njegovi najbliži suradnici (još) nisu u istražnom pritvoru kada je i laicima jasno o kakvim se kataklizmičkim razmjerima gospodarskoga kriminala radi. No, iako se sve nadležne službe i institucije, barem prema van, ophode s Todorićem kao da hodaju po jajima, 7Dnevno doznaje da već izvjesno vrijeme u jednom zagrebačkom hotelu 20-ak najjačih državnih odvjetnika uz pomoć inozemnih financijskih forenzičara danonoćno češljaju knjige Agrokorova poslovanja. Među ostalim, kaže nam naš izvor, pronašli su i dokumentaciju da je Agrokor radio (i platio) kuću bivšem premijeru Franji Greguriću, jednom od političkih veterana koji i danas, tvrde mnogi, zajedno s još jednim bivšim premijerom Nikicom Valentićem, iz sjene upravlja Hrvatskom. Gregurićeva kuća, ako je i izgrađena novcem izvučenim iz Agrokora da se Gazda revanšira svojim političkim pokroviteljima, samo je kap u moru milijardi koje su netragom nestale. Ali, nedvosmisleno govori o neraskidivim sponama državnog tajkuna br. 1 s vječnim gospodarima Hrvatske koji su mu dopuštali da upada u državni monetarni sustav kad mu se prohtije, da ne plaća i da uništava svoje dobavljače, da ne plaća državi poreze i PDV, da mućka s mjenicama i obveznicama…

Sve to i još puno puno toga što je smio raditi u Hrvatskoj, o čemu svaki dan saznajemo ponešto novo, nije smio raditi u Srbiji, a niti u Bosni kojoj smo mi Zapad što god mi mislili o njima i funkcioniranju njihovih državnih institucija. Srbija i BiH nisu, a Hrvatska je u EU, pa svi u Hrvatskoj mislimo da je Srbija a pogotovo BiH pravno daleko iza nas. No, činjenice govore drukčije. Recimo, nedavno je Todorićev srpski pandan i njegov najbolji frend, tajkun Miroslav Mitrović, težak oko dvije milijarde eura, dobio pet godina Padinjaka, kako tamo od milja narod zove zatvor u Padinskoj skeli. Mitrović je osuđen zbog utaje pišljiva dva milijuna eura. Ili, recimo, primjer iz BiH gdje se zbog kupovine i pljačke njihovog Energopetrola u organizaciji konzorcija INA Mol na optuženičkoj klupi našlo ni manje ni više do 25 umiješanih! I to od direktora koji su radili u Energopetrolu, pa do ministara i predsjednika Vlade.

Neki su već i osuđeni a postupak istrage nad Dragičevićem i Hernadijem je još u toku pa će oni biti 26. i 27. optuženi. A cijeli lopovluk je težak samo oko 120 milijuna eura! Za razliku od Todorićeve štete koja se mjeri još neutvrđenim brojem milijardi, a Gazdu i njegove jatake još se nitko nije usudio privesti i zatvoriti, iako je istraga o kriminalu u Agrokoru u punom zamahu. No, dobro upućeni kažu da više nije pitanje hoće li nego kada će uhititi u prvom redu Ivicu i sina mu Antu Todorića.

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

HRVATSKA JAVNOST OD ISTRAŽITELJA OČEKUJE ODGOVORE I NA OVA PITANJA: 

  1. Od 2014. vlasnik Agrokora je Adria Holding Group B.V. sa sjedištem u Amsterdamu jer je te godine Ivica Todorić na njega prenio pravnu osobnost Agrokora d.d.

JE LI USTANOVLJENO ZAŠTO JE TODORIĆ SELIO PRAVNU OSOBNOST IZ HRVATSKE?

Radi li se o:

  • bježanju od pravnog progona u Hrvatskoj što bi bio znak da su Tododrići sve pomno isplanirali;
  • pranju novca i izvlačenju kapitala iz Agrokora, što se može raditi kroz npr. plaćanje napuhanih konzultantskih usluga, napuhanih provizija posrednicima u poslovima dobivanja kredita, razlikama u kamatama koje Adria Holding Group plaća za kredite u Nizozemskoj, a koje onda plasira kćeri Agrokoru po kamatnim stopama važećim u Hrvatskoj i onda tu razliku iznese u Nizozemsku… Zanimljivo je da krediti koje je majka Adria davala Agrokoru nisu nigdje iskazani. Po istom postupku su Mađari izvlačili dušu iz Energopetrola kad su ga kupili. Davali su mu vlastite kredite po debelim kamatama i tako izvlačili lovu iz njega. Dok ih nisu ulovili…
  1. Češljanje financijskih izvješća o radu Adria Holding Group B. V. koja se ne mogu naći nigdje, pa ni na internetu. A ne može se naći niti da je u njoj obavljen nekakav nadzor.

JE LI ZATRAŽENO OD NIZOZEMSKOG PRAVOSUĐA DA ISTRAŽI POSLOVANJE ADRIA HOLDING GROUP B.V., ŠTO JE MOGUĆE PREKO EUROPSKOG PRAVOSUDNOG NALOGA?

  1. Čelnik VTB Bank Jurij Solovljev je izjavio da je do problema u Agrokoru došlo zbog netočno vođenih poslovnih knjiga. Nakon toga je i Ante Ramljak to potvrdio i poslao reviziju u koncern. Sa sigurnošću se može reći da su Rusi za lažiranu bilancu znali otprije, jer je procedura da prije svakog davanja kredita banke uđu u bilance tražitelja i ustanove njegov kreditni bonitet, a za Agrokorovu prezaduženost se znalo od 2000. kada mu je Raiffeisen odbio dati kredit zbog toga.

JE LI DO IZJAVA SOLOVLJEVA I RAMLJAKA DOŠLO POD PRITISKOM SAZNANJA DO ČEGA SU DOŠLE ISTRAGE U AGROKORU I DA SE VIŠE NE MOŽE SKRIVATI ISTINA?

  1. AKO SU RUSI ZNALI DA JE AGROKOR PREZADUŽEN, A ZNALI SU, ZAŠTO SU MU DALI TOLIKE KREDITE? (I Sberbank i VTB Bank su državne banke)
  2. Nemoguće je ne uočiti sličnosti između događanja u Agrokoru s onima u Parmalatu. Prema informacijama koje imamo čak se pojavljuju i isti akteri. Npr. Deutsche Bank. Ona je kažnjena u Italiji sa 300 milijuna eura. U stvari, toliki je iznos morala vratiti jer je sud ustanovio da je toliko novaca izvukla iz Parmalata preko lihvarskih kredita. Navodno je Deutsche Bank umočena preko glave i u Agrokoru.

I u slučaju Parmlata se pojavljuje revizorska kuća Deloitte koja je radila i za Agrokor, ali kod nas i za MOL, a s njenim revizijma su bili nezadovoljni naročito sindikati. Revizije su ocijenili kao naručene.U BiH je tvrtka Deloitte radila reviziju Energopetrola koju je vlada BiH federacije odbila kao neobjektivnu. Ta je firma je na lošem glasu kao, navodno, ona koja radi naručene revizije po volji naručitelja. Parmalat je izvlačio novac i preko turističke agencije Parmatours koji je imao firme po cijelom svijetu. Agrokor ima Atlas, ali vjerojatno i još nekoliko firmi po svijetu u poreznim oazama što bi trebali utvrditi istražitelji.

JE LI ISTRAGA U AGROKORU UOČILA SLIČNOSTI S PARMALATOM?

(Podsjetimo, utemeljitelj talijanskog agroprehrambenog diva Parmalata, Calisto Tanzi, osuđen je 2010. u Parmi na zatvorsku kaznu od 18 godina zbog svoje uloge u propasti te tvrtke 2003., a zajedno s ostalim osuđenim bivšim čelnicima Parmalata mora tvrtki vratiti dvije milijarde eura i nadoknaditi 5 posto nominalne vrijednosti dionica (oko 30 milijuna eura) malim dioničarima koje je krah Parmalata uništio.) **

  1. Agrokor je isplaćivao dividende. Ono što se zna, u zadnjih nekoliko godina oko 360 milijuna kuna, premda je koncern u stvari bio prezadužen.Kako je to moguće?

JE LI UTVRĐENA KAZNENA ODGOVORNOST REVIZIJSKIH KUĆA?

(Agrokor ih je cijelo vrijeme dok je kompanija propadala imao angažiran popriličan broj, a one su svojim nalazima amenovale njegovo financijsko poslovanje. Bez njih to ne bi išlo, kako je išlo)

  1. U Agrokoru nije bila revizija 10 godina. Hrvatska narodna banka (HNB) uopće ne vrši kontrolu poslovanja u ZABA-i već se samo zadovoljava izvještajima koje dobiva iz nje.

U HNB nije ušla ni Državna revizija da pregleda ono što smije, a kamo li netko drugi, iako HNB ima putra na glavi, recimo prodaju našeg zlata. U sve tri institucije se stalno vrte ista imena. Sve to izaziva sumnje u javnosti da Ivica Todorić nije jedini vlasnik Agrokora. Općenito se smatra da su preko Agrokora isisani dobavljači, banke i država, pa da se sad netko hoće riješiti te kompanije na način da on ne ide u zatvor, a da država otplati njegove dugove, što je bit Lex Agrokora.

JESU LI ISTRAGE UKAZALE NA TO DA VLASNIK KONCERNA AGROKOR NIJE SAMO IVICA TODORIĆ? TKO JE STVARNI VLASNIK AGROKORA?

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI