Taj je dan nazvan „Crnim petkom“ zbog nesretnih posljedica koje je donio. Osim u Beču, kriza se pojavila i u drugim dijelovima Europe, pa i u SAD-u te ostalim industrijaliziranim državama svijeta. Nastala depresija potrajala je gotovo do kraja 1870-ih godina, tako da se ponekad naziva i „dugom depresijom“.
Dana 9. svibnja 1873. godine doživjela je Bečka burza veliki slom, što je bio uvod u dugotrajnu gospodarsku krizu. Slomom burze prsnuo je balon koji je prethodnih godina bio napuhavan na temelju nerealnog rasta gospodarstva. Budući da je spomenutog 9. svibnja 1873. godine bio petak, taj je dan nazvan „Crnim petkom“ (njem. Schwarzer Freitag), zbog nesretnih posljedica koje je donio. Osim u Beču, kriza se pojavila i u drugim dijelovima Europe, pa i u SAD-u te ostalim industrijaliziranim državama svijeta. Nastala depresija potrajala je gotovo do kraja 1870-ih godina, tako da se ponekad naziva i „dugom depresijom“. Zanimljivo je da se spomenuti slom Bečke burze dogodio ubrzo nakon otvaranja Svjetske izložbe u Beču 1873. godine (njem. Weltausstellung 1873 Wien), kojoj su prisustvovali car Franjo Josip i carica Sissi. Pad cijena na Bečkoj burzi bio je tog dana toliko velik da ju je navodno morala zatvoriti policija.