U Češkom domu u Zagrebu na tribini “Vrijeme je za…” predstavila se vinarija Vilinka iz mjesta Kruševa s područja Čitluka iz Hercegovine. Do sada su se na toj tribini predstavila vina iz desetak hercegovačkih vinarija.
Vinarija Vilinka, vlasnika obitelji Ereš glavninu vinograda ima na brdima Sretnice. Njihova vina dobila su niz nagrada na međunarodnim sajmovima. Tako su već 2012. na Decanteru dobili preporuku i brončanu medalju za žilavku iz prethodne godine. Dobili su i zlatnu medalju u Splitu na sajmu Gast te u Mostaru 2011. Na Decanteru su dobili više brončanih medalja, a 2021. i 2022. zlatne medalje za žilavke selekcija iz prethodnih godina.
Kako je sve počelo? Obiteljski posao počeo je s malim vinogradom. Kako je istaknuo Velimir Ereš, obitelj se bavi ugostiteljstvom te imaju veliki ugostiteljski objekt ‘Afrodita’ u neposrednoj blizini podruma. Od 2004. počinju saditi vinovu lozu na Sretnicama na
području Vilinke, i to oko 12 tisuća trsova. Danas se vinogradi nalaze na 4,5 hektara površine i još imaju dodatnih nekoliko tisuća loza.
U Sretnicama je sagrađen i novi podrum koji će u punom kapacitetu moći smjestiti oko 100 tisuća litara vina, a ovogodišnjom berbom je dobiveno 54 tisuća litara visoko kvalitetnih žilavki, blatina i crnih cuvee-a s udjelom CS-a, merlota i trnjaka.
I dok su ranije kupovali neke svjetske sorte vinove loze odnedavno ih imaju u svojim vinogradima jer su ih zasadili. Kvaliteta i sva spomenuta priznanja omogućila su im značajne količine izvoza vina u SAD i Njemačku.
Otvorili su i kušaonicu vina za 50-tak osoba.
Treba naglasiti kako se površine pod vinovom lozom sastoje od 70 posto mljevenog kamena, pa je od tuda izrazita mineralnost vina. Vinogradi su osunčani tijekom cijelog dana, a noći su hladne na toj visini od oko 400 metara nadmorske visine. U konačnici, vina imaju odlične kiseline i svježinu.
Vlasniku Velimiru Erešu u vinogradarstvu i vinarstvu pomaže obitelj te enolog Darko Šimić i njegov sin. Upravo su oni sudjelovali u svim ključnim potezima vinarije od odabira sorti do konačnog oblikovanja ovih izuzetnih vina.
Na radionici “Vrijeme je za …” kušalo se sedam etiketa: Vilinka žilavka 2022., Vilinka žilavka 2021., Vilinka žilavka selekcija 2021. (višestruko nagrađivana), Vilinka blatina 2020., Vilinka x line 2021., Vilinka x line 2017. i Vilinka x line 2015. Sva ta vina zaslužuju opširnu priču, međutim ovoga puta spomenut ćemo dvije žilavke i dva crna cuvee-a iz premium linije, X line.
Već je početna potpuno mlada i svježa žilavka iz 2022. godine ostavila mnoge bez daha. Pobrana je zadnjeg dana mjeseca kolovoza već je spremna za tržište. Puna je lijepih aromatskih mirisa citrusa, grejpa, odlične kiseline, svježa i vjerojatno joj nitko ne bi dao samo tri mjeseca da se taj podatak nije čuo od vinara i mogao pročitati na etiketi.
Zaključak je da će ovogodišnja žilavka nadmašiti one već nagrađivane zlatom, a tako razmišlja i sam vinar. “Ovo grožđe je došlo iz vinograda zasađenih 2018. godine pa je ovogodišnja berba prva prava količinski i zrelošću još mladih trsova”, rekao je Ereš.
Pri krajnjem rezimiranju kušanog vina, ova mlada žilavka je ostavila najjači dojam, a tek joj slijedi sazrijevanje. Žilavka selekcija 2021. sa 13 posto odlično uklopljenih alkohola i sa 6,7 kiseline svima će ostati u najboljem sjećanju.
Prema Erešovim riječima, maceracija je rađena u tri vremenska razdoblja: 24 sata, 3 dana i 7 dana u zasebnim tankovima oko 3/4 i 1/4 u drvu. Nakon toga sva količina se nalazila u novom američkom bariku (mjesec dana u 120 litarskim bačvicama bili su voda i sumpor da pokupe i izbace nečiste tvari) kroz tri mjeseca. Na kraju je napunjeno 1020 butelja.
Osnovna blatina iz 2020. sa 13 posto alkohola i 6 kiseline je lijepo, precizno, intezivno
voćno vino, miriše na ribizl, koje pred sobom ima još puno godina trajanja. Fermentacija je trajala 20 dana na temperaturi od oko 20 stupnjeva. U inoksu je bilo oko 80 posto količine, a 20 posto u već korištenom hrastu za X liniju. Otuda i izražena voćnost.
Od tri besprijekorna vina iz X line premium kategorije, istaknula se i Vilinka X line iz 2017. sa 16 posto alkohola i 6,1 kiseline. Ovaj cuvee je napravljen od 80 posto cabernet sauvignona i 20 posto blatine.
Na kraju se može zaključiti kako ono što je počelo prije dvadesetak godina ima svoju budućnost. Novih ciljeva ne smije nedostajati jer postoji mogućnost za proizvodnju pjenušca ili jantarnih vina. U Hrvatskoj je vinarija Vilinka još relativno nepoznata, ali će ju vrlo brzo prepoznati oni koji se bave kupnjom i prodajom vina te ostali iz HOREC-a sektora.