Svjetionik za 21. stoljeće!

Wikimedia Commons

U Krakowu, nekada prvom gradu Republike Poljske, prošlog je tjedna održan međunarodni simpozij u čast stogodišnjice smrti, Guillaumea Apollinairea, francuskog pjesnika poljskog podrijetla. Apollinare je u lirici ime koje je otvorilo dvadeseto stoljeće. Svijetu je predstavio konkretnu poeziju, bio je prvi koji je izgovorio riječ 'nadrealizam', a mnogi pokreti (npr. kubizam) ga također prepoznaju kao izumitelja i čovjeka koji je pokretu pružao bezuvjetnu potporu

U Krakowu, nekada prvom gradu Republike Poljske, prošlog je tjedna održan međunarodni simpozij u čast stogodišnjice smrti, Guillaumea Apollinairea, francuskog pjesnika poljskog podrijetla. Apollinare je u lirici ime koje je otvorilo dvadeseto stoljeće. Svijetu je predstavio konkretnu poeziju, bio je prvi koji je izgovorio riječ “nadrealizam”, a mnogi pokreti (npr. kubizam) ga također prepoznaju kao izumitelja i čovjeka koji je pokretu pružao bezuvjetnu potporu.

Na simpoziju sam sudjelovao i sam, s prijedlogom interpretacije najpoznatije Apollinaireove pjesme „Mirabojski most“. Interpretacija je nova: nitko dosad nije išao u tome smjeru (naprotiv, neki su ovaj pravac istraživanja i odbili…), no na simpoziju je bila prihvaćena sa zanimanjem. Jedan od najvećih autoriteta moderne lirike (Apollinaira), gospođa profesorica Debon, interpretirala ju je na način koji je mom istraživanju dodao smisao i važnost.

Ali, to nije bitno: važne riječi se počinju otkrivati na mjestu gdje se održao simpozij. To je područje koje je tijekom Drugog svjetskoga rata bilo u vlasništvu industrijalca Oskara Schindlera. Galerija MOCAK, u kojoj je Jagelonsko sveučilište pripremilo simpozij, je tzv. Schindlerova tvornica. Ona je postala ikonski prostor 20. stoljeća. U njoj je, naime, Oskar Schindler zaposlio što je mogao više Židova, spasivši ih tako od gotovo sigurne smrti u obližnjem kampu smrti Oswiecim (Auschwitz).


David i Golijat

Steven Spielberg je na osnovi tih događaja napravio film (Schindler’s list, 1993.), koji je postao više poznat od mjesta samog gdje su se događaji odvijali. Istodobno je film Schindlerova lista postao besmrtan, a besmrtnim je napravio i povijest Poljske, koja je najbliže isprepletena s poviješću svijeta u 20. stoljeću.



Poljaci su vrlo ponosan narod koji najviše cijeni slobodu. Njihov teritorij, koji je uglavnom sama ravnina, bio je u povijesti (novog stoljeća) podvrgnut stalnoj agresiji. U prosjeku, Poljaci (kasnije Poljsko-Litavska Unija) doživjeli su jedan rat za dvadeset i pet godina. No, najoštrije je bilo posljednje stoljeće.

Poljaci su definitivno državu dobili na njegovom začetku (1918.): ubrzo im je oteta (1939.), a vraćena tek na kraju stoljeća (1989.). Ipak, odigrali su jednu od najvažnijih uloga u povijesti. Ivan Pavao II. je svoj (profesionalni) put započeo u mjestu pored Visle, gdje je ostao sve do njemačko-sovjetske okupacije Poljske.

Ako su Sovjeti (Golijat) na početku Drugog svjetskoga rata porazili Davida (Poljska), nakon pedeset godina vojna sreća krenula je obrnutim putem: David je porazio Golijata! Komunizam u Europi prvo je počeo pucati u Poljskoj već 1952. godine, kada su vlasti krvavo ugušile ustanak u Poznanu. „Solidarnost“ je tri desetljeća kasnije nastavila započet rad: na pozornicu povijesti tada je stupio najpoznatiji Poljak dvadesetog stoljeća, Karol Wojtyla. Bez njega, ne bi bilo državne neovisnosti Slovenije i Hrvatske, a da je njegov duh (više) prisutan u Vatikanu, također bi i Alojzije Stepinac već postao svetac.

Wilhelm Apolinara de Konstrowitsky, poznat kao Guillaume Apollinaire, je – pored svega – također poznat po šovinističkim pokretima, kojima je propovijedao nadmoć francuske kulture nad drugim. Kao profesor francuske književnosti, nemam ništa protiv takvih izjava: oni također daju nekakvo značenje mojem akademskom radu. Međutim, kao politički analitičar, ne mogu zanemariti očitu činjenicu.

Pariz kao bojno polje…

Naime, s druge strane Europe, u vrijeme kada je održan simpozij o Apollinaireu, odvijao se rat. Isti onaj Pariz, kojega su opjevali pjesnici i slavili intelektualci, transformirao se u bojno polje: desetci tisuća nezadovoljnih Francuza su istupili protiv političkih cenzura, koje zajedno s preuveličavanjem multikulturalnog procvata Francuske, njezino središte pretvaraju u scenu ubojstva, nasilja, užasa i sličnog. Francuska se definitivno udaljila od toga, da bi bila – kako je to bilo na početku stoljeća, kojeg su intonirala – između drugih – i dvojica Poljaka: Wilhelm Apollinare de Konstrowitsky i Karol Wojtyla – svjetionik naroda…

“Lutetia non urbs, sed orbis” – „Pariz nije samo grad, to je svijet”, rekao je Charles V., jedan od najvećih kraljeva u europskoj povijesti. Danas ove riječi zvuče nevjerojatno. A zemlje iza sigurne zavjese Višegrada – Poljska je najveća među njima – imune su na bolesti koje će uništiti zapadnu Europu.

U tom smislu, Poljaci nisu samo narod koji je pokazao kako se nositi s poviješću 20. stoljeća, već i vrsta svjetionika za 21. stoljeće. A to je najnepredvidljivije stoljeće koji je Europa ikad poznavala…

Facebook Comments

Loading...
DIJELI