Vraćamo se Europi Victora Hugoa, Maurice Barrèsa i El Greca. U tom smislu i postavljamo temelje nove Europe - Europe naroda - kako ističe, u ime Francuza i protiv interesa elite, Marine Le Pen. Ona će biti Europa genija i naroda u cjelini, ili neće postojati
U svjetlu prvog sučeljavanja predsjedničkih kandidata na francuskim izborima u svibnju 2017. godine, Marine Le Pen je izrekla značajnu rečenicu: „Klasična politička podjela više nije na razini ljevica-desnica, nego na razini domoljuba, patriota, i onih koji to nisu, odnosno globalista.“
Ovom je izjavom naglasila jednu od najvažnijih istina sadašnjosti. Globalisti su zapravo oni koji nacionalni identitet naroda podrazumijevaju kao stvar prošlosti. Oni stvaraju metropolu birokracije u kojoj će izabrani dolaziti do odličnih pozicija; što se manje budu zalagali za konkretne ljude, to će njihov položaj biti važniji. Globalizam nije isto što i globalnost: globalnost je, naime, slobodno kretanje dobara i usluga, ono isto na čemu je prvotno zasnovana Europska unija. Granica između globalizma i globalnosti danas teče uzduž linije – prihvatiti euro u cijelosti ili vratiti nacionalne valute. O tome govori i Marine Le Pen. Ali to nije bitna dilema, jer logika ukazuje na to da je ljudska civilizacija oduvijek bila globalna, a kada je postala globalistička, izgubila je smjer i posljedično propala. Prije nego razmišljamo o euru, moramo imati ovo u vidu.
Bruxelles je danas ono što je Moskva bila tijekom 20. stoljeća
Od mediteranskih kultura Grčke, Rima i Feničana, dalje preko srednjeg vijeka, globalnost je prevladavala: njezin rezultat bilo je i širenje kršćanstva, iz kojega su nastajale katedrale (i Baščanska ploča), kao i merkantilizam i izvorni oblik EU-a. Ljudi su morali raditi zajedno, ako su željeli preživjeti. A čovjek je preživio, ako je živio na svojoj zemlji, govorio i zauzimao se za njezinu kulturu. I gurao ju naprijed. Globalan je npr. Washington (Ronalda Reagana), Pariz, London, Zagreb, a globalistička je bila Moskva, tijekom 20. stoljeća. A danas je to Bruxelles. Globalizam znači likvidaciju težnji nacionalnih država i njihovo ukidanje; istovremeno predstavlja kraj globalnosti: globalizam titoističkog Beograda je uništio svaku cjelovitost (globalnost) koju su pojedinci među narodima SFRJ mogli imati. Tako Slovenac u vrijeme titoizma nije mogao kritizirati globalizam u korist globalnosti u hrvatskim novinama. Pogotovo ako se zalagao za najvišu globalnost, za slobodu naroda utemeljenu na kršćanskoj tradiciji.
Tajna snage i vrijednosti El Grecovog slikarstva
U Benkovcu se nalazilo djelo venecijanske škole koje je – prema trenutnim znanstvenim spoznajama – naslikao El Greco (1597.-1607.), najveći slikar modernih vremena. To je Bogorodica s djetetom. Zašto se ovo spominje? El Greca je poslije gotovo četiri stoljeća zaborava francuskoj javnosti predstavio Maurice Barrès. U njegovom je eseju El Greco ili tajna Toleda (1912.) ovaj genij kasne renesanse započeo put do međunarodnog priznanja. El Greco je podrijetlom Grk, ali je došao u Španjolsku u vrijeme Filipa II. Slikao je platna po kojima se oblikovalo slikarstvo 20. stoljeća, npr. Picasso. Bio je globalan, i nikako globalistički. Njegovo je djelo nježna sinteza mnogih kultura i naroda, s najvećom osjetljivošću za individualnost svake i svakoga od njih. Upravo je to ono na čemu bi sve trebalo biti i postati.
Maurice Barrèsa ne povezujemo bez razloga s Marine Le Pen. Barrès je onaj koji je po smrti Victora Hugoa, najvećeg francuskog pisca 19. stoljeća, shvatio da je francuska politika postala krajnje izopačena. Služila je sama sebi, kao danas Bruxelles. Bila je globalistička, a ne globalna. A Victor Hugo, najveći francuski pisac, je bio utemeljitelj europske ideje. Maurice Barrès je to znao, kao što je znao i da je u slikarstvu El Greca globalnost ta koja nudi vezivo, ne samo Europi, nego i cijelome svijetu.
Danas se vraćamo Europi Victora Hugoa, Maurice Barrèsa i El Greca. U tom smislu se zauzimamo za prihvaćanje i čuvanje eura, kao što i postavljamo temelje nove Europe, Europe naroda, kako se izražava – u ime svojih građana i protiv interesa elite – Marine Le Pen. Nadolazeća Europa će biti Europa genija i naroda u cjelini, ili neće postojati.
Dr. Boštjan Marko Turk, autor članka, profesor je na Sveučilištu u Ljubljani, član HAZUD-a