Lovro Kuščević u rujnu postaje predsjednik HDZ-a, a Jandroković premijer!

screenshot HRT

Plenković, svojim eventualnim odlaskom u Bruxelles, ne želi ostaviti dojam političara koji bježi od nagomilanih problema u Lijepoj našoj, primjerice propasti Uljanika ili, pak, trijumfa sindikata u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, i da dalje ne nabrajamo... On naprosto želi otići u Bruxelles, a da vladajuću stranku u državi ne ostavi u rasulu i unutarstranačkim frakcijskim borbama do iznemoglosti, kakve su prethodnih godina vođene u, još uvijek, najjačoj oporbenoj stranci - SDP-u...

Vijest da Plenković odlazi u Bruxelles, najprije se, kao mala grudvica još neotopljenog snijega, počela kotrljati u našim medijima u ožujku prošle godine, da bi prethodnih dana, posebno u finalu izborne kampanje za EU izbore, ta grudvica toliko narasla da su se i ugledni inozemni mediji raspisali o Plenkovićevu, gotovo izvjesnom odlasku u Bruxelles. Znakovito je da je i prestižni Financial Times, samo nekoliko dana nakon što je naš tjednik objavio tekst da Plenković u rujnu odlazi u Bruxelles, otišao korak dalje te napisao kako je naš premijer u igri, čak i za šefa Europske komisije.

Istini za volju, da bi se takav scenarij i ostvario, potrebno je da se poslože brojne kockice u mozaiku za izbor novog predsjednika Europske komisije. Primjerice, ako se taj izbor zakomplicira te na mjesto Jeana Claudea Junckera ne bi sjeo nitko od tzv. „spitzenkandidata“, moguće je da će se rješenja tražiti i među drugim ljudima. U tom kontekstu, prema pisanju Financial Timesa, spominje se i ime hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića.

Sva ta nagađanja i pisanja inozemnih medija o Plenkovićevu odlasku u Bruxelles, nisu mogla ostaviti ravnodušnim ni visokopozicionirane dužnosnike HDZ-a koji su bili prilično tajnoviti o angažmanu svog šefa Plenkovića. „Nitko od nas ne očekuje da će u sljedećem sazivu Europske komisije Plenković otići u Bruxelles, ali svi očekujemo da će u budućnosti biti na jednom od najistaknutijih položaja u Europi“, komentirali su iz HDZ-a.

O svemu se oglasio i sam Plenković. „Vidjet ćemo što će biti… Naša podrška Weberu je snažna… Čitajte vi Financial Times, ali čitajte i Politico. Nemam tu što posebno komentirati. Tu ima puno špekulacija, komentara, a ja sam sve rekao za Politico“, kazao je Plenković. A „prozvani“ Politico je 14. travnja ove godine o Plenkoviću napisao da je kandidat za neku od vodećih funkcija u EU-u i UN-u. Naime, na listi 40 ključnih „igrača“ u Bruxellesu, koju je za ugledni list Politico složio njihov urednik, Ryan Heat, predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, zauzeo je 14. mjesto.

„Plenković je rijetka vrsta europskog političara, uspješan, umjeren i suptilan, koji za sebe kaže da je lišen svih ekstrema i populizma”, piše Heat. Podsjeća da je Plenković u Bruxelles otišao 2013., čim je Hrvatska ušla u EU, a da se kući vratio u roku od tri godine i to na poziciju predsjednika Vlade. „Sa svojih 49 godina, Plenković se čini kompromisnim kandidatom za neku od vodećih funkcija u EU-u ili UN-u – onaj koji stupa na scenu kad se kandidati iz velikih zemalja povuku”, piše Politico.



Ressler ‘zapalio’ Cibonu spominjući Bleiburg

Ne treba zaboraviti da je Plenković i stupio na hrvatsku političku scenu upravo u trenutku kada je njegov prethodnik na čelu HDZ-a, Tomislav Karamarko, sišao s političke scene, podnoseći ostavku na mjesto predsjednika stranke i od tada pa do danas suvereno kormilari hrvatskim političkim vodama. No, Plenković, svojim eventualnim odlaskom u Bruxelles, ne želi ostaviti dojam političara koji bježi od nagomilanih problema u Lijepoj našoj, primjerice, propasti Uljanika ili pak trijumfa sindikata u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, i da dalje ne nabrajamo.

On naprosto želi otići u Bruxelles, a da vladajuću stranku u državi ne ostavi u rasulu i unutarstranačkim frakcijskim borbama do iznemoglosti, kakve su prethodnih godina vođene u, još uvijek, najjačoj oporbenoj stranci – SDP-u. U tom kontekstu, Plenković analitično, ustrajno i pomno priprema teren za svog nasljednika u HDZ-u, a najviše šansi, do sada, da uskoči u vruću fotelju čelnog čovjeka vodeće hrvatske stranke, imao je predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković. Kažemo imao, jer se situacija s izborom Plenkovićeva nasljednika u HDZ-u, u zadnje vrijeme stubokom promijenila, pogotovo u finišu eurokampanje, što je postalo očito na velikom predizbornom skupu HDZ-a u Ciboni tjedan dana prije izbora za EU parlament.

Naime, već tada, dok je Plenković istinski guštao zbog posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel i Manfreda Webera, vodećeg kandidata pučana za predsjednika Europske komisije, koji su uveličali i veliki predizborni skup HDZ-a u Ciboni, njegove misli su bile fokusirane na EU izbore, ali i na pravi odabir svog nasljednika, nakon što on ode u Bruxelles… Plenković, naime, želi da budući šef stranke bude prihvatljiv za sve opcije unutar HDZ-a – i one umjerene i one malo žešće članove i simpatizere stranke – pa je u tom kontekstu u najuži krug njegovih odabranika, uz Gordana Jandrokovića, ušao i aktualni ministar uprave i glavni tajnik HDZ-a, Lovro Kuščević.

Plenković se osobno uvjerio da je atmosfera na središnjem predizbornom skupu HDZ-a uoči europskih izbora održanom u subotu u Ciboni, bila prilično mlaka, rekli bismo – gotovo kazališna, sve dok se mladi Karlo Ressler, nositelj HDZ-ove euroliste, u svom govoru nije dotakao Bleiburga, naglasivši da se sredinom svibnja svake godine prisjećamo “žrtava nevinih hrvatskih civila i zarobljenika ubijenih nakon Drugog svjetskoga rata iz mržnje i osvete, bez ikakvog suđenja…”

Resslerovo spominjanje Bleiburga zapalilo je HDZ-ovce koji su ga nagradili dugim i glasnim pljeskom. I ako je do tada Ressler, među nekim prisutnima u Ciboni, slovio kao „tatin“, odnosno „očuhov sin“ – misli se na njegova očuha Vladu Šeksa – ili, pak, politički „žutokljunac“, od trenutka kada je spomenuo Bleiburg i žrtve nevinih hrvatskih civila i zarobljenika ubijenih nakon Drugog svjetskoga rata iz mržnje i osvete, bez ikakvog suđenja, Ressler je postao, bez sumnje – njihov miljenik.

Jandroković ili Kuščević – pitanje je sad…

Brojni izvjestitelji s toga predizbornog skupa su primjetili da su članovi HDZ-a u subotu još samo nekoliko puta vrlo burno reagirali. Primjerice, kada se dvoranom orila Thompsonova pjesma, „Lijepa li si”, ili nakon što je premijer i predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković, u svom govoru spomenuo bleiburške žrtve, te naglasio Domovinski rat, branitelje i Franju Tuđmana kao temelje hrvatske države. Drugim riječima, Plenković se u finišu eurokampanje vratio na „klasične” HDZ-ove teme kako bi mobilizirao i svoje sigurne birače i one koji inkliniraju prema Hasanbegoviću i Suverenistima, te ih motivirao da izađu na izbore i zaokruže njegovu listu.

Iako su HDZ-ovi gosti – njemačka kancelarka, Angela Merkel i kandidat Europske pučke stranke za budućeg predsjednika Europske komisije, Manfred Weber – u svojim govorima naglasili da je nacionalizam zajednički protivnik koji želi uništiti Europu, upravo je tvrda retorika lidera HDZ-a, a koja je graničila, kako primjećuju vodeći hrvatski mediji, s nacionalističkim diskursom, spasila veliki predizborni skup vladajuće stranke. I mnogi HDZ-ovi stranački dužnosnici tvrde da je Plenkovićevo skretanje s europskih tema i meke retorike, prema unutarnjopolitičkim temama i tradicionalnim HDZ-ovim ideološkim pozicijama, pomno planirano i da ništa nije slučajno.

Tako nije slučajno ni što je Plenković u velikoj dilemi koga, nakon odlaska u Bruxelles, ostaviti za svoga nasljednika – Gordana Jandrokovića ili Lovru Kuščevića… Nakon predizbornog skupa u Ciboni, pouzdani izvori iz stranke tvrde da su dionice Lovre Kuščevića naglo porasle. Evo i zašto… Sam ministar Kuščević je svojedobno u jednoj svojoj životnoj ispovijesti za medije, o sebi rekao kako misli da je tipičan primjer temperamentnog, vrlo druželjubivog i prijateljski nastrojenog Dalmatinca. Uz Milijana Brkića, jedan je od rijetkih istaknutih HDZ-ovaca koji često pozdravlja s „Hvaljen Isus“. Novinarima je odgovorio i zašto:

„S ‘Hvaljen Isus’ pozdravljam još od djetinjstva. Naime, ja sam vrtić pohađao kod časnih sestara u Nerežišćima na Braču, bio sam ministrant dok sam bio u dječačkoj dobi. Imam sve kršćanske sakramente. Danas sam praktični vjernik i pozdravljam u skladu s tradicijom i običajima hrvatskog naroda, naročito mog otoka Brača.“

Na novinarsko pitanje – kosi li se njegovo svojedobno glasanje za Istanbulsku konvenciju s njegovim svjetonazorom, Kuščević je dogovorio: „To je glasovanje, kao i svako moje glasovanje na sjednici Vlade Republike Hrvatske, bilo po savjesti. Smatram da je bit Istanbulske konvencije sprječavanje nasilja nad ženama, djecom i ugroženim skupinama, mislim kako će Istanbulska konvencija tome i pridonijeti. Uostalom, svi smo mi i pred Bogom i pred zakonom jednaki i nije dopustivo nekoga zlostavljati zbog njegove različitosti.“

Ministar Kuščević je pritom još naglasio kako je Hrvatska demokratsko društvo i za tu demokraciju smo se borili stoljećima. „Zahvaljujući velikoj žrtvi hrvatskih branitelja, izborili smo se za nju i ne mislim da netko nekome može zamjeriti što je glasovao na jedan ili drugi način. Nije manje vrijedan onaj koji je glasovao ‘za’ od onog koji je glasovao ‘protiv’. Dopušteno je da svatko ima svoje mišljenje i može ga slobodno izreći“, rekao je tom prigodom, ministar Kuščević.

Životni san ćovjeka iz Nerežišća

Inače, ministar Kuščević je izazvao pozornost javnosti kada je u ime Vlade prisustvovao središnjoj komemoraciji u povodu 74. godišnjice bleiburške tragedije i tim povodom izjavio: „Komemoracija je prilika da pokažemo jedinstvo i poklonimo se svakoj nevinoj žrtvi – a bilo je tu i četnika, Bjelorusa, Rusina… Idemo dati počast i pomoliti se za njihove duše, kao i za duše zločinaca koji su počinili to nedjelo“, kazao je Kuščević. Pohvalio se da je upravo za HDZ-ove vlasti, uvedeno pokroviteljstvo nad Bleiburgom, te da je prije tri godine ponovno uvedeno nakon što ga je SDP-ova vlast ukinula.

U jednoj žestokoj polemici s Mostovcem Nikolom Grmojom, izjavio je da su partizani bili častan dio hrvatske povijesti, izuzev onih koji su činili zločine od Bleiburga do Golog otoka. „Živimo u prošlosti jer su zločini ostali zatrpani i neotkriveni“, ustvrdio je Kuščević, a pohvalio se i detaljem iz obiteljske povijesti: „Sestra pokojnog oca, sa 17 godina poginula je u Narodnooslobodilačkoj borbi kod Širokog Brijega, a moj brat odlikovan je medaljom za sudjelovanje u Oluji. Oboje su se borili za slobodu, ali greška je to što je partizanima stavljena petokraka, jer sestra moga oca u rat je krenula s krunicom.“

Upravo takav Kuščević, s jasnim stavovima, koji pozdravlja s „Hvaljen Isus“, osuđuje sve zločine nad nevinim žrtvama, bio bi idealan nasljednik Andreja Plenkovića, ukoliko ovaj ode u Bruxelles, smatraju osobe bliske aktualnom premijeru.

Inače, kao mlad čovjek nakon studija, Kuščević se vratio na svoj rodni Brač, u Nerežišća. Godine 2001. kandidirao se i bio vijećnik u općini Nerežišća. Godine 2005. kandidirao se za općinskog načelnika i od tada je tri puta uzastopce na izborima ostvario pobjedu i napravio neke vrlo dobre projekte za svoju općinu. Bio je četiri godine vijećnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji i pomagao na realizaciji projekata na razini županije. Tada je došlo vrijeme i netko je prepoznao da Kuščević može dati svoj doprinos i na razini države.
Njegov je jedini cilj i motiv koji ga je vodio u političkom mandatu – napraviti nešto dobro u svom resoru. Hobi su mu ribolov, lov, jedrenje, vožnja biciklom, boravak u prirodi. Kaže da mu je životna želja živjeti u Hrvatskoj, na Braču, negdje uz more, imati i dalje svoju barku, uživati sa svojom obitelji i djecom, živjeti jedan miran brački život na moru i u masliniku i gledati – sretnu Hrvatsku.

No, ukoliko postane Plenkovićev nasljednik na čelu HDZ-a, a Gordan Jandroković premijer u slučaju Plenkovićeva odlaska u Bruxelles, čini se da se Kuščeviću neće tako brzo ispuniti životna želja da na Braču, negdje uz more, živi jedan miran brački život, te da uz miris mora i maslinika gleda – sretnu Hrvatsku…

Facebook Comments

Loading...
DIJELI