HNB PRED KOLAPSOM: Pogledajte kolike plaće i imovinu imaju najveći paraziti u državi!

Dnevno

O Hrvatskoj, kao zemlji apsurda, ispisane su stranice i stranice raznih tekstova, ali naša se – mala bara za velike političare i stručnjake – i dalje valja u istom glibu, bez značajnijeg pomaka na bolje. No, da bi se definitivno trebali mijenjati i pomicati, svjedoče apsurdi koji se daleko od očiju javnosti odvijaju u Hrvatskoj narodnoj banci, a o kojima je nedavno progovorio saborski zastupnik, Ivan Lovrinović, koji je došao do frapantnih podataka.

Naime, hrvatska središnja banka od 2014. godine do danas povećala je zaduženje s oko 400 milijuna eura, na 3,1 milijardu eura, točnije, kako kaže profesor Lovrinović, riječ je o povećanju od oko 750 posto, što se reflektiralo i na udio javnog duga u tom zaduženju,  koji je porastao na 58 posto. Apsurd je i u tome što je HNB zadužen za obranu financijske stabilnosti zemlje, a prema Lovrinoviću, ključni razlog zaduživanja u inozemstvu leži u obrani tečaja kune, točnije rješavanju rastuće potražnje za eurima.

Postavlja se stoga i logično pitanje – čemu inozemno zaduživanje kada imamo 18 milijardi eura deviznih rezervi koje se čuvaju uz mizernu kamatnu stopu u stranim bankama, kod kojih se istodobno skupo zadužujemo? Zabrinjavajući je podatak da je HNB pretprošlu godinu završio s gubitkom u poslovanju od 2,5 milijardi kuna, što je potvrdila i komercijalna revizija. Prema Lovrinoviću,  HNB je u šest godina (od 2012.) povećao dugovanje šest puta, kada je dugovanje prema inozemstvu iznosilo 351 milijun eura. No, već  2018. godine govorimo o cifri od dvije milijarde eura. I posljednje godišnje izvješće za lanjsku godinu pokazuje da je HNB 2018. priveo s gubitkom od basnoslovnih 468,37 milijuna kuna.

Ono što se u cijeloj ovoj sagi zrcali kao potencijalni problem,  činjenica je da se povećava rizičnost poslovanja HNB-a, te pogoršava hrvatski kreditni rejting. Istodobno, Lovrinović skreće pažnju na  činjenica da je riječ o instituciji s najvećom autonomijom i najmanjom transparentnošću, jer snažna zaduženja u inozemstvu, o kojima profesor progovara javnosti, nisu – prezentirana na valjan način.

Česta i duga guvernerova poslovna putovanja



No, te brojke i podaci oko kojih bi se u svakoj racionalnoj zemlji zabrinuli, a neki i pritisnuli gumb za alarm, u Hrvatskoj nikome ne predstavljaju problem. Tako su  na nedavno objavljenoj listi najplaćenijih državnih dužnosnika u zemlji, osvanula i imena čelnih ljudi  HNB-a, prije svega guvernera Borisa Vujčića, koji je u još jedan mandat ušao temeljem dogovora koalicijskih partnera koji tvore Plenkovićevu vladu.

Inače, Vujčić je s premijerom Plenkovićem u iznimno dobrim odnosima, a karika koja ih povezuje, njihova je zajednička prijateljica i bivša ministrica gospodarstva – Martina Dalić.  Vujčić je na čelu središnje banke još od srpnja 2012. godine, a Plenković ga je u toj fotelji, unatoč  kritikama njegova rada, zadržao kako bi realizirali zajednički cilj i Hrvatsku uveli u eurozonu.

Oni koji dobro poznaju Vujčićev rad, tvrde kako je guverner strastveni ljubitelj putovanja, a putuje do te mjere da ga je u Hrvatskoj gotovo nemoguće – sresti. Kako to obično biva, Vujčić na putovanja odlazi poslovno, a  za te poslovne izlete redovno mu se isplaćuju i dnevnice, a prema tvrdnjama zlobnika, te su dnevnice nerijetko i veće nego li guvernerova plaća.

Vujčić na putovanja godišnje  troši oko 450 tisuća kuna, a poput svakog pravog bankara i naš guverner pomno pazi na svoj stil. Strastveni je ljubitelj kvalitetnih ića i pića   s posebnim akcentom na skupocjena vina. U zadnje dvije godine na smještaj i njegova službena putovanja otišlo je i više od 900 tisuća kuna, dok na dnevnicama, naš guverner,  ubere oko 45 tisuća kuna. Bacite li samo površno pogled na Vujčićevu imovinsku karticu, s obzirom na funkciju koju obnaša moglo bi se reći – ništa posebno.

Plaće, kuće, stanovi, vikendice, štednje

Naime, prema kartici,  guverner mjesečno zaradi plaću   od 35.672,66 kuna, ali  od tzv. ostalih prihoda, ubere pozamašnu cifru – samo   edukacijskih djelatnosti godišnje uprihodi i više od  30 tisuća kuna. Osim toga, u Medakima u Istri, posjeduje građevinsko zemljište vrijedno 1,745.625  kuna, na površini od  4750 četvornih metara. Posjeduje i nekoliko dionica, dok štednje, prvi bankar Lijepe, naše – nema.

Viceguverner Michael Faulend mjesečno od plaće uprihodi 37.348,79 kuna neto, a od imovine i dodatnih 2000 kuna. Vlasnik je stana u Zagrebu od 138 m2, vrijednog 1,500.000 kuna, a tu je i drugi stan  u metropoli  od 50 m2, vrijedan 470.000 kuna. U imovinskoj kartici navodi i deset kvadrata garaže procjenjene na 7500 kuna, voćnjak u Dragovanjšnjaku čiji je  suvlasnik sa suprugom. Prostire se    na 4500 m2, a vrijedi 750 tisuća kuna.

Supruga je vlasnica Golfa iz 2006. godine, vrijednog 55 tisuća kuna. Kada je o štednjama riječ, viceguverner Faulend osobno posjeduje dvije –  od 200.000 kuna i od 60.000 eura. Istodobno i  supruga posjeduje štednju  od 100 tisuća kuna.

I njegov kolega, viceguverner, Bojan Fras, može se pohvaliti plaćom od 30.765,24 kuna. U imovinskoj kartici ovog odvjetnika nalazi se i dodatnih 300 tisuća kuna prihoda godišnje   od – kapitala. Fras i supruga mu, vlasnici su stana u Zagrebu od 110 m2 koji se procjenjuje na 1,900.000 kuna, a tu je još jedan stan   u Zagrebu, od skromnih 55 kvadrata, te vrijedi 700.000 kuna.

U viceguvernerovoj imovinskoj kartici ističe se i kuća s okućnicom u Zagrebu, gdje je suvlasnik s trećim osobama, a nekretnina od 77 m2 procijenjena je na 750.000 kuna. Suvlasništvo nad 16 m2 vikendice u Novom Vinodolskom procijenjeno je na 200.000 kuna, a supruga posjeduje  još jedan stan u Zagrebu od 35 m2, vrijedan 350.000 kuna. Frasov Volvo iz 2011, godine vrijedan je 150.000 kuna, a Mazda iz 2004. – 45.000 kuna.

Viceguverner Tešija – najplaćeniji dužnosnik

Supruga posjeduje Peugeot iz 2008. godine vrijedan 45 tisuća kuna, a vlasnici su i broda koji je procijenjen na 270.000 kuna. U imovinskoj kartici navedene su i umjetnine vrijedne  90.000 kuna, a mogu se  pohvaliti  – štednjama. Naime, u kunama osobno posjeduje štednju od 1,500.000, a tu je i štednja od 26.600 britanskih funta.  Supruga je, pak, uštedjela 31 tisuću eura, a tu je nadalje i Frasova štednja od 38.300 švicarskih franaka,  štednja od 168.000 američkih dolara, te štednja od 158.000 eura.

Viceguverner, Neven Barbaroša, mjesečno prima plaću od 34.981,36 kuna. Zanimljivo i njegova supruga zaposlenica je HNB-a s primanjima od 145.590,05 kuna na godinu. Na popisu Barbarošovih nekretnina nalazi se kuća s okućnicom u Gornjem Stupniku, površine  160 m2, vrijedna 1,200.000 kuna, a tu je i 36 m2 garaže vrijedne 70.000 kuna. Njegov Ford Mondeo iz 2014. vrijedi 120.000 kuna. Štednja ovog viceguvernera iznosi 170.000 kuna.

Martina Drvar je viceguvernerka s plaćom od 33.162,69 kune. Vlasnica je stana u Zagrebu vrijednog 1,852.500 kuna, površine 113 m2, dok suprug također posjeduje stan vrijedan 540.000 kuna, površine 48,46 kvadrata. Kuća s okućnicom u Rogoznici, vlasništvo je supruga, a vrijedna je, pak, 1,120.000 kuna, što ne čudi budući da se radi o nekretnini od 139,48 m2. Kuća s okućnicom u Lipovcu također je vlasništvo supruga, a vrijedi, pak, 370.000 kuna, a prostire se na 260 m2. Suprug je vlasnik Opel Astre od 30 tisuća kuna, no tu je i Mercedes iz 2017. godine, vrijedan 350.000 kuna. Osobna štednja viceguvernerke Drvar iznosi 17.000 eura.

Najplaćeniji dužnosnik u Hrvatskoj je viceguverner Slavko Tešija – njegova mjesečna neto plaća iznosi 40.226,36 kuna. U Zagrebu je vlasnik kuće s okućnicom od 270 m2 vrijedne 1,500.000 kuna, u Kaštel Starom je suvlasnik kuće s okućnicom procijenjene na 900.000 kuna, a vozi se u Peugeotu vrijednom 25.000 kuna. Zanimljivo – Tešija štednje nema.

Nemaju plaće ispod 30.000 kuna

Viceguverner Roman Šubić mjesečno zarađuje 31.956,25 kuna, a i njegova supruga zaposlenica je HNB-a s primanjima od 133.684,40 kuna godišnje. Nekretnina Šubić nema, vozi se u Passatu iz 2010. godine vrijednom 70.000 kuna. Supruga je vlasnica Opel Corse vrijedne 20 tisuća kuna, a njegova osobna štednja iznosi 153.000 kuna.

No, najzanimljivija je u ovoj priči, svakako – Vujčićeva zamjenica Sandra Švaljek koja je zagrebačkoj javnosti i više no dobro poznata. Riječ je o dami koja spada u kategoriju najplaćenijih osoba u državi, što i ne čudi budući da na svojoj funkciji u HNB-u mjesečno uprihodi 38.064 kune. Inače, plaća je to koja premašuje mjesečna primanja premijera Plenkovića ili, pak, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Dnevnica zamjenice mu Švaljek, iznosi tako 1900 kuna, a do ove funkcije došla je odlukom Sabora. Prema podacima s HNB-ove internetske stranice, Švaljek za ovu lovu kooriinira i rukovodi  poslovima na polju Sektora za centralnobankarske operacije, Ureda unutarnje revizije, Sektora komunikacija i Ureda guvernera.

Podsjetimo, Švaljek je široj javnosti   poznata zbog suradnje sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem s kojim se konfrontirala u utrci za zagrebačku gradonačelnicu. Ova nesuđena vladarica hrvatske metropole, doktorirala je 2000. godine na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Nakon diplome radila je na Ekonomskom institutu kao znanstvena suradnica i istraživačica, a jedno vrijeme bila je i ravnateljica Instituta.

Sandra Švaljek – od Bandića do Vujčića

Političkim vodama zaplivala je 2013. godine, kada je postala kandidatkinja na Bandićevoj listi, a to joj je, pak, osiguralo poziciju zamjenice gradonačelnika, a kada je on obitavao u Remetincu, Švaljek je preuzela i njegovu funkciju. Kada se Bandić domogao slobode, sukob između tog „neraskidivoga“ dvojca isplivao je na površinu, a nisu se mogli usuglasiti ni po pitanju kadrovskih riješenja.

Bandić se uskoro riješio Švaljek, a ona je dala ostavku na poziciju zamjenice, te se vratila na Institut. Kada se okušala kao kandidatkinja za gradonačelnicu, te ostala bez željenog rezultata, okrenula se drugim pothvatima. Premda je ušla u Gradsku skupštinu, tu je poziciju napustila i smjestila se na znatno bolji položaj u HNB-u, instituciji koja se na udaru kritičara našla i zbog krize u Agrokoru.

Naime, stručnjaci su tada tvrdili kako su čelni ljudi Hrvatske narodne banke nijemo promatrali bjesomučno bogaćenje i širenje Todorićeva poslovnog carstva. Kako i ne bi, kada je donedavni čelni čovjek HNB-a Željko Rohatinski nakon  odlaska iz HNB-a, nastavio karijeru graditi baš u Todorićevom carstvu. S fotelje najmoćnijeg i najpopularnijeg bankara u državi, ispratila ga je neugodna afera, gle čuda, vezana baš uz Agrokor(!).

Da u priči o HNB-u nešto gadno zaudara, već godinama aludira prof. Lovrinović koji je apelirao i na izmjene Zakona o HNB-u, ne bi li se spriječilo stvaranje novog Agrokora. Profesor je u više navrata javno iznosio sumnje u prilagođavanje monetarne politike Todorićevom širenju, upirući prstom u HNB kao najodgovorniju kariku u propasti Agrokora.

Svoju odgovornost prebacuju na druge

“Nevjerojatno je kako takva institucija odgovornost prebacuje na sve druge institucije, a njeni čelnici se ne osjećaju prozvanima ni krivima, kao da nisu zaduženi za nadzor banaka i financijsku stabilnost. Ista priča bila je i sa ‘švicarcem’. Pa, gdje je na kraju odgovornost HNB-a?”, zapitao se nedavno Lovrinović, uvjeren da je HNB morao znati koliki je vanjski i unutrašnji dug Agrokora, te da dobar dio mjenica zbog prezaduženosti nije imao – pokrića.

Kritike na račun HNB-a  zbog krize u Agrokoru, iznosio je i bivši ministar državne imovine, Goran Marić.

“Kao regulatorna tijela, institucionalno su odgovorni i HNB i HANFA, jer sačinjavaju i Vijeće za financijsku stabilnost. Ovdje je doista riječ o institucionalnim propustima tih dviju institucija kao regulatornih tijela, koja su morala pronaći načine i instrumente i spriječiti utjecaj na ugrožavanje financijskog sustava RH”, tvrdio je Marić u razgovoru za javnu televiziju.

A na nebuloze s HNB-om, upozoravao je i čitav niz Mostovih saborskih zastupnika. No, sva upozorenja ostala su visjeti u zraku…

Facebook Comments

Loading...
DIJELI