Dosljedna katolička političarka koja zaslužuje mjesto u EU-parlamentu!

screenshot

Petir tvrdi da je odbila Plenkovićevu ponudu da se učlani u HDZ, što je bio uvjet da osvane na listi HDZ-a, tako da ona sada predvodi jednu od dvije neovisne izborne liste. Nositelj druge neovisne liste je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislav Kolakušić. Očito je da iskreno demokršćansko poimanje života, svijeta i politike još uvijek ima lijep broj pobornika u Hrvatskoj - uostalom, pola Europe živi s takvim svjetonazorom i napreduje. Naš je problem što se demokršćanstvo pogrešno interpretira i što je stalno pod terorom lijevih medija, znano je i zašto!

Nije politika nikad ni bila lišena iznenađenja, jer da je sve predvidljivo, politika ne bi ni postojala, pa tako treba gledati i na jedno, ruku na srce, ugodno iznenađenje uoči predstojećih europarlamentarnih izbora. Marijana Petir – doista je kreatorica najvećeg iznenađenja – ona je u posljednji trenutak prikupila nužne potpise, a prema anketama, već se nalazi blizu izbornog praga sa 4,6 posto, kao i Mislav Kolakušić sa 4,6 posto.

Bivša članica Hrvatske seljačke stranke predala je DIP-u, doslovno jedan sat prije isteka roka, 11.500 potpisa građana za kandidaturu (minimum je 5000) koje je skupila u samo dva dana. Petir tvrdi da je odbila Plenkovićevu ponudu da se učlani u HDZ, što je bio uvjet da osvane na listi HDZ-a, tako da ona sada predvodi jednu od dvije neovisne izborne liste. Nositelj druge neovisne liste je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislav Kolakušić. Očito je da iskreno demokršćansko poimanje života, svijeta i politike još uvijek ima lijep broj pobornika u Hrvatskoj, uostalom i pola Europe živi s takvim svjetonazorom i – napreduje. Naš je problem što se demokršćanstvo pogrešno interpretira i što je stalno pod terorom antikršćanskih medija, a znano je i zašto. Protiv dobrog se tuče, ne protiv lošeg!
„U samo dva dana prikupila sam 11.341 potpis, pristiglih iz svih krajeva Hrvatske, te želim od srca zahvaliti svima koji su poduprli moju kandidaturu i angažirali se u prikupljanju potpisa. Ovo je dokaz da narod prepoznaje onoga tko radi pošteno, radišno, čestito, moralno i domoljubno”, kazala je Petir, osvrnuvši se na postupak prikupljanja potpisa.

Petir je poručila kako se veseli kampanji, te istaknula da su joj građani bili i ostaju najveća podrška, te da nije bilo nikakvog organiziranog skupljanja potpisa. Još vidno dirnuta angažmanom građana u sakupljanju potpisa, Petir je poručila: „Idemo zajedno u borbu za novi mandat u Europskom parlamentu!“

Uspješna i u prvim izborima…

Kandidacijska lista grupe birača nositeljice Marijane Petir sastavljena je od ljudi koji dolaze iz naroda, te koje je Petir i zastupala tijekom svog dosadašnjeg mandata u Europskom parlamentu, ali i tijekom cijele svoje političke službe. Na listi se, osim Marijane Petir, nalaze Domagoj Stjepan Krnjak, Mato Brlošić, Klementina Karanović, Neda Aberle, Zvonimir Kalić, Melita Vrbanek, Tvrtko Krpina, Ana Volarić-Mršić, Anka Musa, Ana Lažeta i Petar Jurčević.

U prvim izborima za europarlament, Petir je bila baš uspješna – s gotovo 43 tisuće glasova izabrali su ju kao svoju zastupnicu u Europskom parlamentu. Izabrana je 2014. godine za zastupnicu u EU parlamentu s kandidacijske liste HDZ – HSS – HSP AS – BUZ – HDS – ZDS. Za svoju kandidaturu dobila je potporu seljačkih vođa. U Bruxellesu nije dokoličarila, već je bila jedna od najvrijednijih zastupnika u cijelom sazivu parlamenta kojem uskoro ističe mandat…
Kao članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, te Odbora za prava žena i jednakost spolova, svoj je dosadašnji rad u Europskom parlamentu usmjerila prema unaprjeđenju i zaštiti hrvatske poljoprivrede i hrvatskog sela, prava žena, osobito žena u ruralnim prostorima, te postizanju ravnoteže privatnog i poslovnog života, pri čemu je veliku pozornost posvetila pitanju osiguranja slobodne nedjelje.



Marijana Petir i prema mišljenju svojih kolega u EU parlamentu, spada među najbolje i najaktivnije zastupnike u ovom elitnom društvu. Upravo je početkom ove godine ušla u uži krug izbora za nagradu MEP Award, u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva. Pratili smo njezine istupe u kojima se lavovski borila za interese hrvatskog sela i poljoprivrede i u mnogim slučajevima postizala zapažene rezultate.

Rekordno zanimanje javnosti za izbore!

Na prošlim izborima za EP, u Hrvatskoj je na birališta izašlo svega 25 posto biračkog tijela, dok je među mladima u dobi od 18 do 24 godine, na izbore izašlo tek njih 13 posto. Trend niske izlaznosti se sada pokušava preokrenuti. Stručnjaci tvrde da niska izlaznost i visok izborni prag (oko sedam posto) idu u prilog velikim strankama s moćnom logistikom i organizacijom. Ipak, i najmoćniji HDZ, iako po svim anketama potencijalni pobjednik izbora, navodno, mobilizira svoje članstvo kako bi osvojio mandate na koje cilja i to, kako se tvrdi, naredbom vrha stranke da svaki hadezeovac na izborima mora osigurati još po četiri dodatna glasa onih koji nisu članovi HDZ-a, naravno za HDZ. Petir bi im, sada je posve jasno, bila – dobrodošla.

S druge strane, zanimanje javnosti za predstojeće izbore je dosad rekordno, jer je u utrci čak osam kandidacijskih lista više nego prije pet godina. Na listama je po 12 kandidata iako će Hrvatsku u novom sazivu Europskog parlamenta, zbog odgađanja Brexita, ipak, predstavljati izgleda samo 11 zastupnika. Prema najnovijim projekcijama Europskog parlamenta objavljenih prošlih dana, raspodjela mandata u Hrvatskoj poklapa se s domaćim anketama. Po ovoj projekciji, vladajući HDZ će osvojiti pet mandata, oporbeni SDP tri, a Živi zid, Amsterdamska koalicija i Most nezavisnih lista – po jednu europsku fotelju, s time da je lako moguće da jednu od ovih zadnje tri stranke – zamijeni baš Marijana Petir. Što nema sumnje da će se i dogoditi. Osim borbe za europske fotelje, to je i odmjeravanje snaga na domaćoj političkoj sceni. Naime, predstojeći izbori za Europski parlament doživljavaju se kao test uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj krajem ove godine, te snažan šlagvort za parlamentarne izbore 2020. godine.

Znanje, iskustvo, ustrajnost i – mladost!

No, ne zavaravajmo se, Marijana Petir nije bez šansi – njeni su izgledi ne samo porasli, već su i egzaktni. Njen napredak je silovit, njena ustrajnost nevjerojatna, a uz podršku ono malo demokratskih medija, ona se zaista ima pravo nadati uspjehu. Kojeg je neosporno i zaslužila i dosadašnjim radom u EU parlamentu i odbijanjem HDZ-a. Hrvatskoj u Bruxellesu trebaju hrabri ljudi, a ona je upravo takva. Prednost joj je ne samo znanje, iskustvo i ustrajnost, već i mladost!

Marijana Petir rođena je u Kutini, 4. listopada 1975. godine. Područnu školu završila je u Grabričini, osnovnu u Velikoj Ludini, a XII. gimnaziju u Zagrebu. Završila je studij biologije i ekologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i studij teologije na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je završila i poslijediplomski studij iz menadžmenta neprofitnih organizacija i socijalnog zagovaranja.

Bila je predsjednica HSS-a Sisačko-moslavačke županije, obnašala je dužnost zamjenice župana u Sisačko-moslavačkoj županiji, te saborske zastupnice u dva saziva, a bila je i predsjednica Kluba zastupnika HSS-a, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora, članica izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, te u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske – Europske unije. Kao predstavnica Hrvatske biskupske konferencije, Marijana Petir je bila vanjska članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, a volonterski je vodila Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije.

Za zaštitu života, ljudskog dostojanstva i obitelji

Marijana Petir vodila je i antinuklearnu kampanju u Hrvatskoj kojom je spriječena gradnja odlagališta nuklearnog otpada na Moslavačkoj gori, a organizirala je i kampanju kojom je Hrvatska proglašena zemljom slobodnom od genetski modificiranih organizama. Aktivno je uključena u sve inicijative usmjerene zaštiti života, ljudskog dostojanstva i obitelji.

Bila je i zastupnica Četvrtog saziva Hrvatskog sabora. Mandat je obnašala od 16. siječnja 2002. do 22. prosinca 2003. godine, dok je na zastupničkom mjestu mijenjala zastupnika, Stjepana Radića. Izabrana je u 6. izbornoj jedinici, gdje je ušla kao zajednička kandidatkinja s liste Hrvatske seljačke stranke, Liberalne stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke. U 4. je sazivu Sabora obnašala dužnosti članice Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i članice Odbora za europske integracije.

Nakon što je od siječnja 2008. godine obnašala dužnost predsjednice Kluba zastupnika HSS-a, smijenjena je s te dužnosti nakon što je 9. srpnja 2009. godine – kao jedini glas “protiv“ – glasovala protiv donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije. Donošenju takvog zakona su se protivile sve veće vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj, jer su u njemu vidjele, u prvom redu, sredstvo promicanja homoseksualnosti, ali je vlada Ive Sanadera uspjela osigurati potpuno suglasje svih stranaka zastupljenih u Hrvatskom saboru – uključujući i HSS, čijim je klubom zastupnika Marijana Petir do tada upravljala.

Bogata i stalna vjerska aktivnost

Mnoge, nadalje, smeta vjerska aktivnost Marijane, koja je i organizatorica izložbe „Kardinal Stepinac – apostol nade i ljubavi prema Bogu i ljudima“ održane u prostorijama, pazite, Europskog parlamenta(!), 14. lipnja 2016. godine. Izložbu je organizirana u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, te Hrvatskim katoličkim sveučilištem, a otvorila ju je potpredsjednica EP-a, Mairead McGuinness, uz prisustvo pomoćnog zagrebačkog biskupa, mons. Ivana Šaška, kao izaslanika zagrebačkog nadbiskupa kardinala, Josipa Bozanića. McGuinness je istaknula kako je izložba “svojevrsno svetište u srcu Europskog parlamenta”. Morate znati da je zbog održavanja navedene izložbe Ministarstvo vanjskih poslova Srbije poslalo prosvjedna pisma predsjedniku Europskog parlamenta, Martinu Schulzu, predsjedavajućem Odbora za vanjske poslove, Elmaru Brocku i EPP-u, navodeći da je – “Stepinac odgovoran za suradnju s ustaškim režimom i masovno pokrštavanje desetine tisuća Srba”. Sve je, eto, jasno!

Neosporno, Marijana Petir ima veliki ugled u kršćanskim krugovima u Hrvatskoj. Ugled joj je osobito narastao kad se pokazala dosljednom katoličkom političarkom, za razliku od brojnih drugih zastupnika iz konzervativnih stranaka. Često je zbog svojih ustrajnih kršćanskih stavova izložena medijskim napadima LGBTIQ zajednice, koja ju je tijekom desetog gay pridea, održanog u lipnju 2011. godine u Zagrebu, proglasila i – “homofobom godine”. Ona im je tek uzvratila kako njihov potez smatra govorom mržnje i da ih doživljava kao kršćanofobe…

Hrabra u svojem djelovanju!

Kao zastupnica u Europskom parlamentu zauzima se za oslobođenje hrvatskog državljana i ratnog veterana, Veljka Marića, iz srbijanskog zatvora. U prosincu 2015. godine ga je i posjetila u zatvoru. Također – veoma hrabro!

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir, uputila je 17. travnja 2019. godine Europskoj komisiji – zastupničko pitanje vezano za procesuiranje ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u Vojvodini.

Njen nevjerojatan uzlet kao samostalne kandidatkinje u izborima za Europski parlament, potvrđuje činjenicu da je demokršćanska opcija “sklonjena” i od vladajućih, koji se takvima predstavljaju i od oporbenih, koji demokršćanstvo ne mogu smisliti i otvoreni su mu neprijatelj.

Marijana Petir, zbog svoje ustrajnosti, hrabrosti i silne borbe za istinske hrvatske interese – zaslužuje mjesto u EU parlamentu!

Facebook Comments

Loading...
DIJELI