Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti

Premda se gotovo svakodnevno obilježava dan nečega, materinji ili materinski jezik je pri tome vrlo važan i ne smije se zanemariti, posebice danas kada uslijed raznih procesa globalizacije sve više i više jezika izumire

Krajem ovoga tjedna, obilježit će se još jedan Međunarodni dan materinskoga jezika. Ovaj se dan obilježava svake godine 21. veljače od 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.
Premda se gotovo svakodnevno obilježava dan nečega, materinji ili materinski jezik je pri tome vrlo važan i ne smije se zanemariti, posebice danas kada uslijed raznih procesa globalizacije sve više i više jezika izumire.
Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika, već i s učenjem uopće.
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.
Na taj se način daje do znanja da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.
Razna istraživanja pokazuju da polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba.
Nestanak bilo kojeg jezika je gubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje.
Svake godine prilikom Dana materinjeg jezika eksperti lingvisti podsjećaju na jezike koji su u izumiranju, odnosno jezike koje govori tek mali dio populacije i to mahom oni starije dobi.
“Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaze se čak 33 jezika Europe, upozorava UNESCO koji navodi da su ti jezici na listi onih koji su ili ugroženi ili su već u procesu nestanka, a prenio je to i National Geographic.
Najugroženiji je gotšejski dijalekt njemačkog jezika, kojim govori malo proučena grupa gotšejskih Nijemaca iz grada Kočevje u Sloveniji, potom slijedi galički dijalekt karaimskog jezika koji je nekada bio široko rasprostranjen u zapadnoj Ukrajini.
Što se tiče dijalekata i jezika bližih nama, tu je i istriotski dijalekt, koji se upotrebljava tek u nekoliko istarskih mjesta, te istrorumunjski.
Naziv istrorumunjski stručni je, umjetno skovani naziv u romanistici, a govornici ga zovu ili vlaški ili pak prema nazivima mjesta gdje se govori – žejanski, novošanski itd., kako je istaknuo akademik Augustin Kovačec.
Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća taj je idiom govorilo oko 1.250 do 1.500 ljudi u nekoliko sela i zaselaka, a od sedamdesetih godina, zbog gospodarske krize i recesije, počeli su se iseljavati u velike gradove, u zapadnu Europu i osobito u Ameriku i Australiju, tako da u nekadašnjim “istrorumunjskim” naseljima sada ima 150 do 200 govornika.
Istriotski ili istroromanski govor obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri. Romanski su se jezici u podužem vremenskom razdoblju razvili od vulgarnog latinskog. U njih spadaju primjerice govori s velikim brojem govornika poput francuskog i španjolskog, kao i sva talijanska narječja.
Kako se svake godine navodi na festivalu istriotskoga u Šišanu “istriotski čini jezični otok na jugu Istre, odnosno područje na kojem se govori jezik koji se razlikuje od jezika većine”. Dva su njihova najvažnija centra gradovi Rovinj i Vodnjan, te okolna manja središta Bale, Galižana, Fažana i Šišan.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI