Božić je, spremam se na misu, a sinula mi je misao o tome zašto je sud slijep i gluh, pa mene od 2002. godine, dakle već 15 godina zlostavlja za prijevaru koju je napravio profesor ortodoncije, Mladen Šlaja, a prijavio mene. Taj sveučilišni profesor - filozof, na sudu glumi idiota pa na takav način objašnjava da sam kriv što sam postupao po zakonu o obveznim odnosima, a ne po njegovom kriminalnom zakonu. Sud 15 godina bezuspješno traži moju prijevaru, a njegovo bogatstvo stalno raste, piše dr. Zvonko Marušić
Uvijek kada misionarima vladajuće politike nestane jeftinih političkih argumenata kako bi ogorčenim građanima dokazali da im preko restrikcijskog trnja nude bolji život, pozovu u pomoć struku, jer struka, ako je dobro motivirana, može sve, pa moćni pojedinci za svoju korist ukinu i struku. Tako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, uz pomoć i za korist struke, još 2002. ukinuo djeci zakonom propisanu besplatnu ortodontsku zdravstvenu zaštitu i struku ortodonciju, a tisuće djece, danas roditelja, ostalo je nezbrinuto ili bez 15.000 kuna, ako su kupovali zdravstvenu zaštitu kod privatnika.
Božić je, spremam se na misu, a sinula mi je misao o tome zašto je sud slijep i gluh, pa mene od 2002. godine, dakle već 15 godina zlostavlja za prijevaru koju je napravio profesor ortodoncije, Mladen Šlaja, a prijavio mene. Taj sveučilišni profesor – filozof, na sudu glumi idiota pa na takav način objašnjava da sam kriv što sam postupao po zakonu o obveznim odnosima, a ne po njegovom kriminalnom zakonu. Sud 15 godina bezuspješno traži moju prijevaru, a njegovo bogatstvo stalno raste – tako je postao jedan od 10 najbogatijih ljudi u Zagrebu. s vilom u najatraktivnijem dijelu Zagreba, Tuškancu, vrijednom 2,7 milijuna eura. (nedjeljni Jutarnji,10. travnja 2016.)
Montirani sudski proces protiv mene
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je, za jednakomjerno prikazivanje, obračunavanje i plaćanje zdravstvenih postupaka, 1992. napravio „Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi“, Propisnik sa snagom zakona, tzv. „Plava knjiga“ (PK) (NN.15/92.). Popis je temelj za ugovore koje HZZO sklapa sa zdravstvenim radnicima. Vrijednost postupka je izražena u bodovima, a svaki postupak ima svoju šifru, kao sastavni dio naziva postupka.
Kao specijalist ortodont potpisao sam takav ugovor s direktorom HZZO-a (a ne s profesorom Šlajem) i po njemu uredno izvršavao preuzete obveze od 1992. do 2002., kad mi je šef Područnog ureda HZZO-a u Krapini, Željko Belec, zabranio zaračunavati postupak šifre 52384, lijepljenje etečmena na zub (bravica, cjevčica, gumbić), a to je osnovni postupak kojim se izrađuje fiksni ortodontski aparat za ispravljanje anomalija u postavi zubi i čeljusti.
Bio sam aktivan član HDZ-a u lokalnim strukturama vlasti, pa je, dolaskom na vlast SDP-a, Željko Belec, 14. lipnja 2001., zatražio od Direkcije HZZO-a u Zagrebu, da pošalje stručnu kontrolu, kako bi me za nešto ocrnio. Predsjednik Hrvatskog ortodontskog društva (HOD), profesor ortodoncije Mladen Šlaja, u dogovoru sa Stomatološkom komorom, dao je (3. 12. 2001.) suglasnost da zaposlenica Direkcije, stomatologinja, Karmela Matasić, može napraviti stručnu kontrolu u mojoj specijalističkoj ordinaciji.
„Stručnu“ kontrolu je napravila i u nalazu napisala nebulozu, da sam u periodu od 17.04.2000. do 01.03.2001. neopravdano zaračunavao postupak šifre 52384, jer da se ta šifra – ne priznaje u ortodonciji. Željko Belec je temeljem tog nalaza protiv mene podnio tužbu P-687/02. (danas GŽ-3568/17) za naknadu štete i kaznenu prijavu za K-30/03. Međutim, nije objasnio zašto u tom periodu nisam smio zaračunavati postupak šifre 52384, kojega sam jednako, kao i svih drugih 30, ugovorio, zaračunavao i naplaćivao 10 godina, od 1992. kada je Popis izašao u NN.15/92, do 2002. godine.
To je postupak kojim se etečmen (bravica, cjevčica, gumbić), osnovni dio fiksnog aparata, pričvršćuje na zub (atachment=pričvrstak). Etečmeni je napravljen od metala ili keramike, zalijepi se na zub po pravilima struke, gdje služi kao sidrište preko kojega aktivni element, koji je napravljen od gume ili elastične žice, pomiče zub u pravi položaj. Bez bravica ne postoji fiksni aparat.
Po članku 14 Ugovora, sporovi su se rješavali na način da se formira Arbitražno paritetno povjerenstvo (APP-a), koje utvrdi činjenice i donese odluku kako treba riješiti spor, a odlukom nezadovoljna strana može pokrenuti sudski spor.
A tome nasuprot, Belec je podnio lažnu tužbu i kaznenu prijavu bez Odluke i bez odobrenja direktora HZZO-a, ali je u Večernjem listu 3. lipnja 2004. izašao članak pod naslovom: „AFERA – Zabočki ortodont dr. Marušić optužen da je na prijevaru došao do 124.958 kuna“, a prijevara nije navedena.
Sud je na raspravi 18. prosinca 2002. zatražio Odluku APP-a, aprofesor Šlaj i Karmela Matasić su u ime HZZO-a formirali lažno Povjerenstvo, bez bilo kakvog mojeg sudjelovanja. Održali su sastanak 1. prosinca 2003. ali, očekivano, nisu donijeli Odluku, samo Zapisnik lažnog Povjerenstva. Belec je 14. travnja 2004. Podneskom obavijestio sud da nema Odluke, jer se Povjerenstvo oglušilo na dva dopisa direktora HZZO-a da donesu Odluku. Citat iz njegovog Podneska sudu:
„Sukladno navedenome tužitelj moli Sud da mu odobri rok od 30 dana radi specifikacije tužbenog zahtjeva koja će uslijediti nakon donošenja Odluke Paritetnog povjerenstva“. Odluku nikad nisu donijeli, tužitelj nikad nije specificirao tužbeni zahtjev. Dakle, 01. prosinca 2003. utvrđeno je da nema moje prijevare, samo lažna prijava.
Idiotski Zapisnik, filozofa, profesora Šlaja, kojim optužuje mene, da sakrije svoj Sustav prijevare sa nestankom etečmena, nema sa mnom nikakve veze, jer ja sam sa HZZO-m imao pismeni Ugovor, temeljen na Zakonu o obveznim odnosima, pa sam po Ugovoru i postupao. Osim toga u Zapisniku lažnog Povjerenstva od 1.12.2003, pod „Ad.3.3.“ uopće se ne spominje postupak šifre 52384, za koji sam ja optužen, nego navodi da sam kriv što sam koristio šifru 52384. Navode da je do 1996. šifra 52384 korištena za bravicu i prsten (ni jedno nije postupak), a onda je dogovoreno sa HZZO-m da se za bravicu i prsten koristi šifra 52471, pa nisam smio koristiti šifru 52384, jer sam time na prijevaru nešto „dvostruko“ pisao, a to je nadležnost suda. O tome dogovoru nisam nikada ništa čuo, niti je bio službeno moguć, a i da je postojao, a nije, nema veze s mojim Ugovorom.
Redoviti profesor teorije prava, dr. sc. Vjekoslav Miličić, 25.11.2007. vještači taj Zapisnik, pa kaže: „Visoka je vjerojatnost da su postojali razlozi (koje ne znam) najprije na strani struke stomatologija/ortodoncija, potom i HZZO-e da bude ovakav neshvatljiv zbiljski , stručan i pravni košmar i nered, otuda i odgovornost.“
Šifra 52384 nije nikada bila za bravicu i prsten, niti je mogla biti, jer su to predmeti, a šifre imaju samo postupci. Šifra 52384 nije nikada javno zamijenjena šifrom 52471, niti je mogla biti, jer se obje nalaze u Popisu postupaka; prva za postavljanje etečmena, a druga za postavljanje aktivnih elemenata. Da nije nikada nestao postupak šifre 52384, svjedoče „Narodne novine broj 76/02“ u kojima je objavljena nova manja vrijednost postupka, jer je iz tima otišao zubni tehničar.
Nestanak postupka šifre 52384, profesor je izmislio zbog novaca. Ako u knjigovodstvu državne ustanove u kojoj je zaposlen, nema zabilježeno: tko je, koliko, kome, kada i u čijoj ordinaciji napravio postupaka šifre 52384, onda nema traga tko je, koliko, kome, kada i u čijoj ordinaciji utrošio etečmena za izradbu fiksnih aparata, pa ih profesor cijelo vrijeme (15 godina) može iz Državne ustanove koristiti i u svojim privatnim ordinacijama, a kao šef, s dobavljačem manipulirati i na drugi način. Stvorio je Sustav prijevare.
Ukinuli Zakon o obveznim odnosima i struku ortodonciju
Ugovorni ortodonti i državne ustanove u kojima su zaposleni prof. Šlaj i sudska vještakinja M. Meštrović, ostali su bez imovine u vidu neplaćenih postupaka šifre 52384 i novca za koje i danas kupuju etečmene. HZZO ne plaća postupak šifre 52384, pa je prisvojio imovinu ortodonata, a profesor može koristiti državne etečmene iz ustanove u kojoj je zaposlen ili drukčije manipulirati. Otuda odgovornost za „neshvatljiv zbiljski, stručan i pravni košmar i nered“, kao što kaže profesor teorije prava, Miličić, za Zapisnik lažnog Povjerenstva.
Ako nema etečmena, a HZZO plaća aktivne elemente kao fiksni aparat, onda je to svjetsko čudo, nefiksirani fiksni aparat, sastavljen od aktivnih elemenata koji nisu aktivni, jer nisu usidreni na zub preko etečmena, pa ne mogu biti aktivni i pomicati zub. Obzirom da se etečmeni bravice ipak vide na zubima neke djece na ulici, onda jedino u hrvatskoj ortodonciji profesora Šlaja, sami došetaju na zube ili rastu na zubima. To je svakako najzagonetnije svjetsko čudo u hrvatskoj ortodonciji. To je Nešto, Ništa što HZZO-e plaća 6800 kuna, stvarnim novcem poreznih obveznika, ali samo nekim pacijentima.
Nakon lažne tužbe Željka Beleca, tri godine nisam smio zaračunavati postupak šifre 52384, a utrošio sam oko 300.000 kuna za kupovinu etečmena, uložio sam protutužbu, da mi HZZO plati sve jednako ugovorene, jednako napravljene, a neplaćene postupke.
Sutkinja S. F. OS Zabok je 29.11.2011. temeljem Zakona o obveznim odnosima donijela prvostupanjsku presudu, kojom se odbija tužbeni zahtjev HZZO-a kao neosnovan, a prihvaća moj protutužbeni zahtjev kao osnovan.
Međutim, tužitelj Belec je 12.01.2012. podnio žalbu Županijskom sudu u Zagrebu, da se to ne slaže sa Zakonom profesora Šlaja/Zapisnikom lažnog Povjerenstva, pa je Županijski sud (sudac izvjestitelj I. V.) suprotno Zakonu o obveznim odnosima, poništio prvostupanjsku presudu 3.11.2015. i vratio prvostupanjskom sudu, ali da sudi drugi sudac i „uz više kritičnosti“ razmotri Zapisnik Povjerenstva od 1.12.2003., jer „možda je njegovo tumačenje važno za rješenje prijepora u ovosudnom spisu“, iako znade i morao je znati da HZZO i ja imamo potpisan Ugovor, pa Zapisnik nema sa mnom nikakve veze.
Dakle, za Županijski sud je lažna riječ profesora Šlaja, jača od Zakona o obveznim odnosima, pa se time priklonio Sustavu prijevare s etečmenima. U Zapisniku lažnog Povjerenstva je svakom vidljiva kombinacija sofizma, Pitijinog proročanstva i oksimorona.
Drugi prvostupanjski sudac u Zlataru, I. Č., je napravio još gore protuzakonje. Nije ništa utvrđivao niti mogao drukačije utvrditi, pa je 28.04.2017., suprotnoZakonu o obveznim odnosima i SUPROTNO NAČELU PRIRODE STVARI, donio presudu kojom odbija i tužbeni i protutužbeni zahtjev i svako svoje troškove.
Time mi stavlja na teret 300.000 kuna za koje sam kroz 3 godine kupovao etečmene i teret 300 kuna za koje me već prevario odvjetnik uz suradnju suda. Prema NAČELU PRIRODE STVARI, kao i slijedom pravnih uređenja, bila je i jest, načelna, višestruko trajna potreba utvrđenja i razlikovanja tužbe od protutužbe, otuda utvrđivanje i razlikovanje njihovog različitog postojanja.
Presuda u korist prijevare i mojeg zlostavljanja
Spis je ponovno na odlučivanju u Županijskom sudu u Zagrebu kao GŽ-3568/2015. pa molim predsjednika suda Ivana Turudića da zaštiti dignititet Suda, održi na snazi poništenu prvostupanjsku presuda sutkinje S. F. kao što Bog zapovijeda, a ne profesor Šlaj.
U montiranim procesima P-687/02.( sad GŽ.3568/17) i K-30/03., zastupao me isti odvjetnik, Romeo Herceg, M. J. Zagorke 5 b, Zabok, a u kaznenom progonu me sudio sudac Branko Herceg, OS Zabok. Osuđivao me 2 puta, a da nije utvrdio kazneno djelo. Dva puta me spašavao Županijski sud.
Iz očaja sam od „Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje“ 11.11.2010. pribavio potvrdu da šifra postupka 52384 ne može biti neistinita, jer se nalazi u „Odluci… NN.76/2002“, obzirom da u hrvatskom jeziku riječ neistinit znači „koji ne odgovara istini“. Odvjetnik Herceg je odbio potvrdu dati sudu, pa sam je predao sam i otkazao mu zastupanje u oba predmeta.
Žalio sam se predsjednici Suda na rad suca Hercega, pa je uzela spis sucu B. Hercegu, tužbu je od Općinskog državnog odvjetnika preuzeo Županijski državni odvjetnik, ja sam uzeo drugog odvjetnika, pa sam 14.04.2011., oslobođen nakon 8 godina zlostavljanja.
U ovosudnom spisu GŽ- 3568/17. i ondašnjem P-687/02.), sa odvjetnikom sam imao konsensusualni ugovor da ću mu za svaku radnju platiti 2500 kuna. Uvijek sam sve plaćao neposredno nakon što je uslugu napravio, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o odvjetništvu od 2. listopada 2008., članak 3 stavak 3. Izmijenjenog članka 18, koji glasi: „Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći“.
Odvjetnik Herceg mi je izdavao račune dok sam imao Ugovor sa HZZO-m, koji je raskinut po nagovoru profesora Šlaja (izjava direktora Bergmana od 18.04.2012.), a kasnije sam plaćao bez računa zbog PDV-a. Evo primjera jednog računa: „RAČUN br. 10/06.; Usluga zastupanja OS u Zaboku P-687/02; Podnesak 19. I. 2006.g. tbr. 8/I 250 bodova 2500,00 kn ; +22% PDV po tbr. 42 OT 550,00 kn Ukupno 3.050,00 kn; odvjetnik ROMEO HERCEG“.
Odvjetniku sam otkazao zastupanje 1.12.2010. a on je za osvetu, 9.5.2011., dakle, 4 mjeseca nakon otkaza, podnio javnom bilježniku fiktivni račun za jednu fiktivnu uslugu, kao PRIJEDLOG ZA OVRHU, na temelju vjerodostojne isprave, koji glasi: „Usluga zastupanja u predmetu Općinskog suda u Zaboku P-687/02., 241.961,90 kn, plaćena akontacija 22.570,00 kn plus PDV ukupno 220.391.90 kn.“
Dakle nema specifikacije: koja je to usluga, kad je izvršena, po kojoj odvjetničkoj tarifi je izračunata, kako je narasla od 2500,00 kn na 241.961,90 kuna, kakva i kolika akontacija i kada je ugovorena – ništa ičim mjerljivo. Svemu nasuprot, javna bilježnica je 25.7.2011. izdala „RJEŠENJE O OVRSI NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE“. Na moj prigovor rješenje je završilo kod naprijed predstavljenog suca Branka Hercega kao tužba po prigovoru Povrv -197/11.
Sudac nije mogao voditi spor o troškovima u spisu P- 687/02., jer spor o tim troškovima još uvijek teče (članak. 354. st. 9. ZPP-a). Tome nasuprot, presudom je održao na snazi fiktivni račun, a to je na Županijskom sudu potvrdila sutkinja Karlote Posavec, koja je okrivljena u slučaju ovrhe stana obitelji Raspudić. Dana 19.1.2017., platio sam 300.000 kuna. .Spis Povrovr-197/11 je otišao na Reviziju Vrhovnom sudu dana 31.5.2017. godine.
Prijevara profesora Šlaja
HZZO je 2002. pozvao profesora Šlaja kao ex predsjednika Hrvatskog ortodontskog društva da sa predsjednicima drugih stomatoloških sekcija i dekanom fakulteta u okviru reforme zdravstva, napravi nove Vremenske i kadrovske normative kojima bi se uštedio novac. Ex predsjednik stoga što je izabran 10.05.1997. na 4 godine, pa mu je istekao mandat.
Umjesto novih standarda i normativa za sve usluge, on je HZZO-u iznio da Ortodontski tim ne može napraviti mjesečno više od 4500 bodova, iako su do tada po standardima i normativima radili 7000 bodova.
Paušalnom zabranom rada više od 4500 bodova, zabranjeno je u stvari pružati usluge u oko polovice radnog vremena, pa je nastala panika među pacijentima i ortodontima, jer oko polovica pacijenata nije mogla doći na red za terapiju, a ugovorni ortodonti tim je ostao bez oko polovice prihoda, koji je postao daleko manji nego kod stomatologa. Jedino je korist imao profesor Šlaj, jer je bio jedan od rijetkih koji je uz rad u državnoj ustanovi imao i privatnu ordinaciju, što je ministrica zdravstva, Stavljević, tada zabranila zbog sukoba interesa.
Tome nasuprot, člankom 19 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju djeca do 18 godina života su imala sve besplatno, a uskraćivanje zakonom propisane zdravstvene zaštite je po članku 115 K. Z-a, kazneno djelo.
Bio sam inicijator i osnivač Udruge hrvatskih ugovornih ortodonata – UHUO, koju smo osnovali s namjerom da sa HZZO-m zajednički riješimo problem pacijenata i ugovornih ortodonata. HZZO nas nije htio primiti, a 18.10.2002. sam, od direktora mr. sc. Zdravka Lončareca, dobio dopis da su to novi standardi i normativi profesora Šlaja, ali da ne da materijale. Citat: „Pojedine stomatološke sekcije su dogovorene materijale dostavile, no na žalost Ortodontska sekcija na čelu s prof. dr. Mladenom Šlajem, navedene materijale do današnjeg dana, iz Zavodu nerazumljivih razloga, nije dostavila iako imamo saznanja da su isti napravljeni“.
Diskriminacija djece na one koji imaju 15.000 kuna za fiksni aparat kod privatnika i one koji nemaju, dovela je profesora među 10 najbogatijih ljudi u Zagrebu. Evo nekih napisa na tu temu u proteklom periodu:
„50.000 djece aparatić za zube čeka pet godina“ (Večernji list, 13.8.2006., Diana Glavina); „Za izradu aparatića za zube djecu naručili 2010.“, (24 sata, 19.6.2007., Anela Kuburaš); „Privatni ortodonti izgubili ugovore s HZZO-om“, („24 sata“, 9.7.13., Sarić Čedić); „POBUNA ORTODONATA I RODITELJA: TISUĆE DJECE OSTAJU BEZ KOREKTIVNIH APARATIĆA. Tko želi lijepe zube da bi bio maneken, neka to i plati. Mora se znati što država plaća, a što ne“ (Jutarnji list, 30.1.2014, Tomislav Novak i Ivana Krnjić) i „Dvije su liste diskriminacija, a besplatnu dječju ortodonciju možda će i ukinuti. Daj 15.000,00 kuna ili će ti se djetetu izrugivati!“ (Aktualno, Martina Strukić/VLM). „Aparatiće će se plaćati“ („24 sata“ 25.3.2014. Jasmina Sarić Čedić) Varga: „Ministarstvo zdravlja postalo je pretromo, a reforme u sustavu zdravstva kasne. Nije točno da sam pobornik privatizacije zdravstva, što ministar Rajko Ostojić imputira i govori da će se protiv toga boriti“ ( Večernji lis, 30.4.2014. Marko Špoljar). „Ortodonti u kartelu sami sebi propisali sporne cijene“ (Večernji list,12.7.2014, Romana Kovačević Barišić);„Ministar Varga utrošio 1,220.000,00 kn za uređenje sobe za sastanke od 50 kvadrata“ (tv dnevnik „Nova“ 7.10.2014) (opaska: to je oko 460 dječjih fiksnih aparatića ili 9257 neplaćenih postupaka šifre 52384.; odnosno nestalih etečmena iz državnih ordinacija) „Varga radni stol u HZZO-u naručio iz Danske za 89.810 kn“)(Večernji list, 13.01.2015. Ivana Rimac); „Udar na pacijente: Svako četvrto dijete gubi pravo na zubni aparatić“( 24 sata ,22.5. 2017., Ljerka Bratonja Martinović)
Prijevara s nestankom zaračunavanja svih postupaka
Profesor se nije dao smijeniti s mjesta predsjednika HOD-a niti 2005. godine, pa su ortodonti osnovali drugu udrugu, HDO, u sklopu Zbora liječnika, ali ih HZZO nije htio za suradnju. Profesor je 05.10.2005. obavijestio ortodonte: „Kao član povjerenstva za reformu pri HZZO-u izrađujem prijedlog novog financiranja u ortodonciji“.
Tako je 02.07.2013. donesen Pravilnik u kojem više uopće nije bilo zaračunavanja postupaka, niti fiksnog aparata, niti išta ičim mjerljivo, nego je sve zajedno, kao oksimoron (drveno željezo), stavljeno pod naziv – „fiksna terapija za jednu čeljust“ kojeg HZZO plaća svakom ortodontu za svakog pacijenta jednako – 6800 kuna bez obzira što je napravio, ali i dalje u ograničenoj količini, samo sretnicima koji dođu na red. Time je u ortodonciju uveden kriminal u gospodarskom poslovanju – plaća se nešto ništa, konkretnim novcima hrvatskih građana, a samo nekim pacijentima.
Još gore od toga, u gomili nabacanih pojmova, HZZO plaća i tri vrste rentgen snimanja svakog pacijenta, a rentgensko zračenje svojim stohastičkim (kumulativnim naknadnim djelovanjem) učinkom kod djece može izazvati promjene na DNK, a najčešće karcinom ili genetske promjene u budućim naraštajima (Acta Stomatol Crtat. 2008;42(3):207-217).
Svjedoci smo čestih napisa u novinama o rađanju djece s posebnim potrebama i padu nataliteta. To je posebno svjetsko čudo, HZZO financira rađanje djece s posebnim potrebama i pad nataliteta, a država plaća zbrinjavanje i povećanje nataliteta.
Pozivam javnost, HZZO, sud i Državno odvjetništvo da djeci, nakon 15 godina vrate u ortodonciju zakon i struku. Time bi ortodonti prvi na svijetu izrađivali fiksni aparat po novoj metodi, bolji, jeftiniji i dostupan svakom pacijent, kojemu je zakonom propisana besplatna terapija.
Nova metoda izradbe fiksnog aparata
Bravica (etečmen) se ne može u ustima postaviti direktno na zub po pravilima struke, jer su zubi teško dostupni, a ne može se položaj kontrolirati sa svake strane, otud je oduvijek želja svakog ortodonta da ih precizno, po pravilima struke postavi na gipsanom odljevu zubi i u tom položaju prenese na zube pacijenta. Postoje pokušaji, koji nisu našli primjenu u svakodnevnoj praksi.
Prvi sam na svijetu izumio postupak folijarnog ugrađivanja etečmena-FUE, zaveden u Državnom institutu za intelektualno vlasništvo, 20.01.2012., pod brojem P20120061 A. Osnovao sam 2014. firmu ORTEL-MARUŠIĆ j.d.o.o. u kojoj sam namjeravao obučavati ortodonte ili postavljati za njih etečmene po novoj metodi. Firma još miruje jer u hrvatskoj ortodonciji profesora Šlaja, ne postoje bravice niti postupak šifre 52384, niti fiksni.
Ako se u HZZO vrati zakon, a u ortodonciju struka, onda će pacijenti dobiti besplatnu terapiju/postupke, a fiksni aparat će koštati oko 2000 kuna. Svi ugovorni ortodonti će dobiti plaćene etečmene i zarađivati prema stručnoj spremi u odnosu na stomatologa.
Mr.sc. Zvonko MARUŠIĆ, dr. stom., specijalist ortodont u mirovini