Pogledajte što nas očekuje ako Trump sruši globalizacijski ‘Status Quo’

Velike globalne promjene gotovo nas sigurno očekuju, a pravo je pitanje što za sobom donose.

Iako je teško predvidjeti buduća kretanja u društvu poglavito zbog kvantnih skokova (otkriće struje, industrijska revolucija, informatika) neke promjene događaju se već duže vrijeme, a one bi svoj konačni uspon tek trebale doživjeti u dogledno vrijeme. Trumpovo rušenje ‘Statusa Quo’ naznačilo je potpunu promjenu ‘mainstream’ politike u globalnim okvirima. A ovo su neke buduće mogućnosti koje se iz konteksta već sada mogu predvidjeti.

1. Političko restrukturiranje i uspon ‘populusa’

Ako kao premisu uzmemo nastanak polarizacije ‘desno-lijevo’ u Francuskoj revoluciji i političkog spektra u Američkom građanskom ratu, onda nam za vodeće političke strukture preostaje trend totalitarista i populista. I jedni i drugi mogu biti pozitivni i negativni. U populizmu možemo izolirati one koji govore što ljudi žele čuti i one koji govore što ljudi žele reći – negativne i pozitivne populiste. Upravo je uspon ovih prvih danas sve očitiji u državama EU, a i SAD-u gdje je takvu tenziju nastojao zadovoljiti Bernie Sanders. Kritičari ih optužuju za destrukciju nauštrb konstrukcije, ‘otkrivanje Amerike’ i ‘agenturu’, no onda iskaču novi protuupiti – koju konstrukciju nude trenutne političke elite, zašto i one nisu u prethodnim desetljećima govorile očito i čiji su oni predstavnici ukoliko nisu oni ‘populusa’? Trenutni sustav klizi ka totalitarizmu prikrivenom pod velom korporatizma (fašizma) i ‘slobode’ tržišta, ‘ljudskih resursa’ i robe, a u svojoj srži – isključivo u supremaciji moći naspram naroda

2. Nemogućnost kontrole toka informacija

Platforma interneta možda služi za ‘Big Brother’ i kontrolu društva ali je isto tako idealan i sveobuhvatan poligon za slobodne medije i informacije. Naravno, strukture moći su u tome vidjele problem pa su prostor zagušile do te mjere da se prosječan čitatelj više ne snalazi u moru kontradiktornih vijesti i ‘clickbait’ naslova. Stoga ne čudi (ne)provjerena činjenica da današnji konzumenti u jednom danu upiju informacija kao srednjovjekovni čovjek u čitavom životu. Dok korporativni mediji okrupnjuju vlasničke udjele i svega pet ljudi drži čitavu mrežu, mali nezavisni portali polako pronalaze svoje mjesto pod suncem. Doduše, financije otežavaju rad no isto tako puki ‘dišpet’ nezavisnih medija pruža drugačiju stranu priče i uvid u situaciju. I na kraju dana ostaje na čitatelju što će i što neće vjerovati – novinske agencije izgubile su PR silu, papagajsko repetiranje vijesti gubi smisao i jedini preostali alat moćnika su – cenzura i dezinformiranje

3. Preostali generatori rasta – Crno tržište, ratovi i eksploatacije

U dobu mantranja BDP-a, ‘negativnog’ rasta, bonitetnih agencija i svih inih proizvoljnih mjernih jedinica famozni ‘generatori rasta’ sve se rjeđe spominju u srednjostrujaškoj retorici. Zašto? Vrlo jednostavno – ponestaje ‘država u tranziciji’ (pretvorbe i privatizacije), ‘privrednih tigrova’, tržišta za ekspanziju… I sve ostaje na dva faktora – širenju u svemir ili morbidnoj eksploataciji po načelu primjene sile. Crno tržište više nego ikada je isprepleteno s korporativnim i političkim sektorom, a ratovi su podloge za preuzimanje naftnih i zemnoplinskih rezervi, narko distribucije, trgovine oružjem i ljudima… Izračuni kažu da bi ekonomija SAD-a u potpunosti kolabrirala bez stalnih ratnih aktivnosti, a banke otplatu (ne)otplativog duga najbolje rješavaju upravo vojnim sukobima. Sve do jednom jer aktivisti i analitičari smatraju da se bliži vrijeme kada će državni službenici odbijati poslušnost zbog očite involviranosti vandržavnih elemenata (interesne skupine, korporacije) u nepopularnim i agresivnim naredbama…

4. Ekonomska i monetarna (r)evolucija

Prošla su vremena kada su autori poput Paula Masona ili Michaela Tellingera smatrani ‘šarlatanima’. Friedmanova ekonomska putanja u stalnom je mimoilaženju s Keynesovom, no danas je zapravo čitav sustav pod velikom prijetnjom. Petrodolar gubi snagu, nacionalne banke odavna nemaju ‘nacionalni’ epitet, tiskanje novca više nije ‘povlastica’ već ‘prevara’ i ljudi sve češće raspravljaju o ‘Bail-Outu’, ‘Bail-Inu’, ‘financijskim balonima’, ‘spekulativnoj ekonomiji’ i sl. Kriptovalute se šire, kontribucionizam i banka usluga postaju osnove izdvojenih zajednica i, jednostavno, pada povjerenje u stabilnost valuta i banaka. Ekonomska decentralizacija, isključivanje treće strane (Uber, Car Sharing, Craigslist, Bla Bla Car…), reforma modela poslovanja – novi termini rapidno mijenjaju sliku gospodarstava budućnosti

5. Samoodrživost protiv sustava oskudnosti

Ukoliko održivi razvoj diskvalificiramo kao novi alat korporativnog miljea, samoodrživost ima korijene u svakodnevnom životu običnog čovjeka – bez UN-ovih deklaracija, floskula i neobvezujućih planova. Sustavi i dalje koče istraživanja na ‘kvantnim skokovima’ u prijevozu, grijanju i energetici poput energije nulte točke, antimaterije ili vodika, no isto tako muku muče s održavanjem trenutnih vrijednosnih jedinica. Dijamanti, nafta, plin polako gube bitku i na državnom nivou dok lokalne zajednice i entuzijasti izlaze iz platežnih sustava prelaskom na organsku prehranu, zadruge i trgovinu bez posrednika. Pokušaji sprječavanja toga viđeni su kroz Codex Alimentarius, ograničavanje vlastite sadnje i vrtova, ali začudo nisu ostvarili gotovo nikakve uspjehe. Ljudi jednostavno odbijaju poslušnost takvim zakonima, sadnja GMO-a izbjegava se čim poljoprivrednik ima pravo izbora, a tzv. ‘Junk Food’ gubi zaradu i tržište. Možda zvuči kontradiktorno, ali postoje predviđanja da će povratak elementarnim načinima života još više bujati agresivnom ekspanzijom futurističkih tehnologija i korporativne mreže

6. Rast duhovnosti kao ‘punka nove ere’

Dok su nekoć punkeri i revolucionari bili skrivena subkultura, danas su to pripadnici religija i duhovnih pokreta. Zgurani postrance sve su manje relevantni i njihove vrijednosti gube korak s promocijom ateističke ili radikalno-liberalne agende. Očekuje nas žestok sukob duhovnosti i transhumanizma čiji su korijeni već zabilježeni u brojnim progresivnim reformama koje se odvijaju i guraju protiv želje svekolikog puka. Samim time se društvena norma pretvara u oblik subkulture, a ‘mainstream’ postaje alternativa. Duhovnost se protiv toga bori kao jedan od temelja kolektivne svijesti čovječanstva još od drevnih tradicija, abrahamskih religija i paganističkih kultura

7. Pad zavjese i razotkrivanje društvenoinženjerske mreže

Sve navedeno – širenje informacije i svijesti, decentralizacija, zrelost, sloboda – elementi su koji će uzdrmati ‘hakirani’ sustav. Mentalitet roja bit će nadomješten međupovezanim sustavom kojeg će odlikovati zakonska deregulacija, no isto tako i oporba jačajućoj Frankfurtskoj doktrini društvene deregulacije i kritičke teorije. Taj ‘pokret otpora’ u direktni sraz dovest će vladajuću kliku i podjarmljeni narod – već danas osjetimo da su zavjere izašle iz domene ‘teorije’, da ratove više nitko ne smatra ‘sijanjem demokracije’ i robovski mentalitet više nije ‘normala’ nego problem. Najveća oporba sustavu nije borba protiv istog nego izlazak iz njegovih okova, kvantni skok će otvoriti posve nove referentne točke, a promjena paradigme najvjerojatnije će doći kao posljedica želje za prilagodbom, nego kao neka nova kreirana revolucija. Hoće li suvremeni društveni inženjeri preko noći postati ‘humanistički totalitaristi’ (što bi bio idealan Orwellovski termin) ili neskriveni ‘prosvijetljeni apsolutisti’ – pitanje je koje će vrlo skoro postavljati glavni kotačići sustava, narod.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI