Ovo vam nikada nisu rekli o ovrhama: Evo tko sve stoji iza opustošenja Hrvata!

Photo: Borna Filic/PIXSELL

Smrt poznatog hrvatskog odvjetnika Marijana Hanžekovića ponovno je u središte pažnje javnosti dovela Ovršni zakon, o kojem se godinama u hrvatskoj javnosti lamentira, ali po običaju po tome pitanju do danas ništa relevantno, niti značajno nije poduzeto. Nedavno je formirana radna skupina za izradu nacrta prijedloga spomenutog zakona, točnije ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na noge ju je postavio prošle godine početkom srpnja. Od tada, do danas nije se dogodilo ništa. Štoviše, skupina do sada nije održala niti jedan radni sastanak, ako se izuzme konstituirajuća sjednica.

O blokiranima je javno progovorila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kritizirajući Vladu zbog činjenice da je u Hrvatskoj više od 320.000 blokiranih, kako građana, tako i poduzetnika. Premijer Andrej Plenković neuspješno je na nedavno održanoj sjednici Vlade pokušao demantirati te napade od strane šefice države te ustvrdio kako je broj blokiranih dužnika do 25 tisuća kuna, na godišnjoj razini manji za 11 tisuća. Pozvao se i na radnu skupinu Ministarstva koja radi na novom Zakonu, a koja se, zamislite, do sada nije niti uspjela sastati. Inače, voditelj radne skupine je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić. Zamjenici su Mirela Fučkar te Igor Vidra, a tajnik je Dalibor Ružić. Uz to, radnu skupinu čine 23 člana- suci Vrhovnog, Županijskog, Općinskog i Trgovačkog suda, potom zamjenici Glavnog državnog odvjetnika, profesori s fakulteta, predstavnici resornih ministarstava, javni bilježnici, sindikalisti, zastupnici poslodavaca, Fine, banaka, Udruge blokiranih i drugi.

Udruga Blokiranih u više je navrata javno upozoravala na to da je vrijeme za novi Ovršni zakon jer ne jamči ravnopravnost postupka pred institucijama i krši nekoliko direktiva EU, a upitna je i njegova usklađenost s Ustavom. I saborski zastupnici Mosta govorili su da pripremaju prijedlog zakona kojim bi se riješio problem građana pogođenih ovrhom, a njihov zastupnik Miro Bulj govorio je u Saboru u više navrata o kreditima podignutima u austrijskim RBA zadrugama i štedionicama, zahtijevajući od premijera i ministara da zaštite hrvatske građane, od kojih su mnogi zbog, kako je govorio, lihvarskih ugovora danas blokirani.

Štedno-kreditne zadruge, su mimo dozvole, a uz pomoć pravosudnih institucija provodile ovrhu nad imovinom hrvatskih građana koji su izbacivani na ulice. Ovršili su im račune, sve to mimo zakona i protuustavno, upozoravao je Bulj bez previše odjeka. Udruga Blokiranih pisala je o tim problemima kako predsjednici, tako i HDZ-u, u vrijeme kada je tom strankom ravnao Tomislav Karamarko, kao potpredsjednik Vlade. Podsjetili su na njihovo obećanje da će deblokirati Hrvatsku. Prema njima, aktualni Ovršni zakon pogoduje pojedincima i pojedinim ustanovama koje ostvaruju nevjerojatnu dobit preko leđa blokiranih i deložiranih građana. ”Ono što najviše boli naše građane je 90 tisuća ovršenih zbog HRT-a, riječ je o dugu od 200 kuna, koji se pretvorio u 1200 kuna, jer javni bilježnici i odvjetnici podijele taj harač od tisuću kuna, što znači da uzmu 500 posto više od stvarnog duga”, isticao je jednom prigodom Bulj.

Inače, i Most je preko ministra Ante Šprlje imao priliku mijenjati Ovršni zakon, ali po svemu sudeći za to nisu imali vremena, a možda čak ni volje. Zahvaljujući Ovršnom zakonu danas dug građana iznosi više od 37 milijardi kuna! Valja u kontekstu ove priče napomenuti kako je još 2010. godine bilo oko 25.000 blokiranih građana, dok je dug iznosio šest milijardi kuna. ”Takvo stanje pogubno je za blokirane obitelji, ali je dobro za određene pojedince, poput nekih odvjetničkih i javno-bilježničkih ureda te državnu agenciju Finu”, upozoravali su javnost u više navrata Blokirani.



U prethodnim ovršnim zakonima sud je imao mogućnost temeljem prigovora ovršenika koji je potkrijepljen javnom ili ovjerenom ispravom, dokazima o plaćanju i slično stopirati ovrhu, ali prema aktualnom Ovršnom zakonu, ovršeniku se uopće ne vjeruje. Ako ovršenik dokazuje da je tražbina prestala i da ovrhovoditelj više nema legitimitet, a ovrhovoditelj se ne složi s tim prigovorom, sud će na parnicu uputiti ovrhovoditelja, ali će održati na snazi sva prava koja ovrhovoditelj ima na ovršenikovu imovinu, što je protuustavno i neravnopravno tretiranje stranaka u parnici.

Koncem srpnja 2009. Vlada RH odlučila se na radikalnu reformu ovršnog sustava te usvojila Stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe i uvođenja javnih ovršitelja. Novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima doneseni su u prosincu 2010.godine te su trebali na snagu stupiti dvije godine kasnije, ali jedna od prvih odluka Kukuriku koalicije bila je da se primjena tih zakona odgodi radi dorade. Međutim, Ministarstvo pravosuđa veoma brzo odlučuje Zakon o javnim ovršiteljima potpuno povući, a Ovršni zakon doraditi. ”Uvođenjem javnih ovršitelja postupak ovrhe dodatno bi se produžio, troškovi porasli, a učinkovitost ovršnog postupka smanjila”, konstatira tada iz fotelje ministra pravosuđa Orsat Miljenić, koji se, kakve li ironije, prije negoli je postao ministrom bavio upravo- ovrhama. Milanovićeva vlada ukida javne ovršitelje čime se krši obveza iz pregovora o pristupanju EU kada je Hrvatska preuzela međunarodno-pravnu obvezu da ustroji službu javnih ovršitelja te stvori uvjete nužne za puno uključenje te službe u naš pravni poredak.

I Ustavni sud u siječnju 2013. godine ocijenio je da su povrijeđena prava javnih ovršitelja te da država, odnosno porezni obveznici svakome od njih moraju isplatiti 18 tisuća kuna zadovoljštine. Javni ovršitelji javnost su još 2013. godine upozoravali na novi Ovršni zakon tvrdeći da zakon i nova odvjetnička tarifa pogoduju odvjetničkim uredima koji zastupaju velike vjerovnike poput banaka, teleoperatera i komunalnih poduzeća u desecima tisuća ovršenih predmeta, a jednako tako govorilo se da na njima zarađuju odvjetnička društva poput onoga Hanžekovićeva. I odvjetnički ured Orsata Miljenića ostvarivao je u 2011. godini bruto dobit od 2,4 milijuna kuna, a neto dobit, odnosno čistu zaradu od 1,9 milijuna kuna.

Na Ovršni zakon u više je navrata javno upozoravao i sudac zagrebačkog suda Mislav Kolakušić. “Zakon o trgovačkim društvima i Ovršni zakon upropastili su državu i napisani su za točno određene ljude. Do sada sam mislio da se radi o neznanju, a sada više ne”, izjavio je Kolakušić gostujući u Nedjeljom u 2. Sudac se protivi tome da se zbog duga od 200 kuna ovršuje nekretnina, u kojoj ovršenik živi te je stava da bi troškovi prve ovrhe mogli biti maksimalno 50 kuna više od samog duga, a nakon toga trebalo bi uvesti ograničenja.

I aktualna vlast predvođena Andrejom Plenkovićem obećavala je izmjene Ovršnog zakona, ali do danas po tom pitanju nismo daleko stigli.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI