Jurčević: ‘I 38 godina nakon Brozove smrti, duh titoizma i dalje dominira Hrvatskom’

„To što trg u Zagrebu ne nosi više njegovo ime rezultat je sitne političke trgovine, a ne znak da smo se i simbolički odrekli njegova nasljeđa“, napominje Jurčević

Na današnji dan prije 38 godina umro je predsjednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito. Iako jugoslavenski komunistički diktator fizički nije prisutan već gotovo četiri desetljeća, a od prošle godine ni najljepši zagrebački trg ne nosi više njegovo ime, njegov duh i nasljeđe još uvijek su živi u Hrvatskoj.

Na taj fenomen upozorio je i poznati povjesničar Josip Jurčević u razgovoru za portal direktno.hr.

Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

“Tito je bio najmoćnija osoba u svakom pogledu: predsjednik države, vrhovni vojni zapovjednik, šef partije; osoba od koje je napravljen kult u bivšoj državi”, rezimira Jurčević njegovu moć i utjecaj za života. 

To što trg u Zagrebu ne nosi više njegovo ime rezultat je sitne političke trgovine, a ne znak da smo se i simbolički odrekli njegova nasljeđa“, napominje Jurčević. Ističe kako duh titoizma još uvijek dominira državnim i društvenim institucijama u Hrvatskoj i to od identitetske razine u kojoj ga mediji proglašavaju najvećim Hrvatom svih vremena, dok u znanosti pitanje Tita i njegove uloge uopće nije niti otvoreno. “Podsjećam da su zapadni istraživači uključujući i Bremensko sveučilište Tita uvrstili među 10 najvećih megaubojica 20. stoljeća, s tim da je on iz jedne male zemlje u usporedbi s Hitlerovom Njemačkom ili Staljinovom Rusijom”, rekao je Jurčević. 

Smatra poraznim za Hrvatsku što se on uopće zove hrvatskim političarem jer to nikada, kaže, nije bio. “On je bio jugoslavenski političar jer je bio zagovornik, stvaratelj i simbol jugoslavenske, a ne hrvatske države. Tito je bio zapovjednik vojske koja je počinila bleiburšku tragediju i njegova je vojska bila glavni operativni izvršitelj srbijanske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu”, ističe. 

Tito kao ‘zlatno tele’ hrvatskih institucija

I pored svega, Tito je još uvijek ‘zlatno tele’ u hrvatskim institucijama i jedini političar koji je ujedno i počasni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a to bi trebala biti ‘najpametnija’ hrvatska institucija, govori Jurčević koji i taj podatak navodi kao dokaz koliko smo još “duboko uronjeni u sve ono što Tito simbolizira, a to su jugoslavenstvo, komunizam i jednoumlje”.  Zato se i ne treba čuditi što hrvatske institucije na političkoj, pravosudnoj i medijskoj razini ratuju protiv demokratizacije, upozorava.  

Naime, apsurdno je da u jednoj demokratskoj i samostalnoj državi jedan takav “totalitarac, zločinac i megaubojica i dalje zauzima važno mjesto i da se s njim poistovjećuju mnogi koji imaju moć u Hrvatskoj, bez obzira o kojoj se stranci radi”, smatra naš sugovornik i upozorava da tu poziciju i ne možete zauzeti u Hrvatskoj ako vas se ne može identificirati kao pripadnika tog ‘kulta’. 

Teza o ‘udruženom zločinačkom pothvatu’ nastala u Hrvatskom saboru 

“Na žalost i državne i društvene institucije i dalje su u funkciji apologije Tita i jugoslavenstva, a to je i razlog što su nastanak hrvatske države proglasili udruženim zločinačkim pothvatom”, smatra Jurčević koji upozorava da ta kvalifikacija nije nastala u Haagu nego u hrvatskim državnim institucijama, odnosno u Hrvatskom Saboru 1994. godine prilikom pokušaja državnog udara u režiji Stipe Mesića i Josipa Manolića.  “Nakon njih, tu tezu su prihvatili svi ostali”, podsjeća.     

Napominje kako sve vlasti nakon 90-te nisu ništa napravile po pitanju žrtava rata i poraća. “Razmjeri komunističkih zločina vide se u broju  prikrivenih masovnih grobišta i stratišta. U Hrvatskoj je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava do 2000. godine evidentirala oko 850 takvih grobišta, u Sloveniji preko 600, a u Srbiji su do sada otkrili njih 200. U BIH se s tim nisu bavili osim na lokalnoj razini, a kad zbrojite službeno otkrivene lokacije dolazite do broja od  preko 1700 masovnih grobnica. Pri tom nisu uračunata grobišta koja su u svojim istraživanjima otkrile civilne udruge i pojedinci”, rekao je Jurčević. 

U suočavanju s komunističkom prošlošću najzaostalija smo zemlja

Da jugoslavenski komunizam nije bio komunizam s ‘ljudskim licem’ kako su se predstavljali, a i danas ga u Hrvatskoj mnogi tako hvale, govori i činjenica o stradanju 664 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca te podatak od više od 30 tisuća politički montiranih procesa koji su u Jugoslaviji vođeni sve do 1990. godine, a u kojima je osuđeno preko 100 tisuća ljudi, navodi Jurčević. 

Kada se radi o suočavanju s komunističkom prošlošću, u svim bivšim komunističkim zemljama, uključujući i Rusiju i Srbiju, političari i osobe koje su zadržale moć i pozicije nakon pada tog režima, nastoje se distancirati od tog razdoblja i vrijednosnog sustava, ističe Jurčević.

“Jedino se u Hrvatskoj ta prošlost naglašava i ponosno se identificira s jugoslavenstvom, komunizmom i Titom. To govori da smo i u smislu suočavanja s prošlošću, najzaostalija i najzapuštenija zemlja”, smatra Jurčević.  

“Svjedoci smo da se svake godine prilikom obilježavanja Jasenovca i bleiburške tragedije, manipulacijama i prešućivanjem iznova ubijaju žrtve. I to zato što hrvatske institucije; od politike do medija i dalje imaju komunistički pristup tim temama gdje se iste zloupotrebljavaju za očuvanje pozicija moći protivno interesima društva i naše budućnosti”, zaključuje Jurčević za direktno.hr.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI