Tajni vlasnici iz politike štite pljačku u hotelu ‘Palace’!

Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Umjesto da se Hotel Palace vratio stvarnim vlasnicima, Državno odvjetništvo i Porezna uprava omogućavaju fiktivnom vlasniku, Dragi Ćurkoviću, neviđeni gospodarski kriminal

Doslovno, pred nosom Državnog odvjetništva RH i sjedišta Uskoka u Zagrebu, provodi se već 30 godina besramni pretvorbeni, privatizacijski i gospodarski kriminal koji je, jednostavno, „nevidljiv“ za spomenute državne institucije. Riječ je o Hotelu Palace, najprestižnijem hrvatskom hotelu, prema lokaciji, tradiciji i renomeu kojeg je stjecao kroz proteklo stoljeće.

Naime, aktualni nominalni i fiktivni vlasnik hotela, koji to zapravo i nije, Drago Ćurković, financijski eksploatira poznati hotel, crpeći njegove prihode i isisavajući novac iz njega, krši hrvatske zakone i propise uz prešutno odobravanje institucija u susjedstvu koje mu u tome nesebično pomažu – Ministarstva financija i Državnog odvjetništva. Za njih kod Drage Ćurkovića nema ničega spornog u vođenju i poslovanju hotela, bez obzira što se godinama opterećivao nenamjenskim kreditima, bez obzira što se izvlačila dobit kroz fiktivne ugovore s drugim Ćurkovićevim tvrtkama i bez obzira što se nisu plaćale porezne obveze državi.

Sve je počelo s pretvorbom

Hotel Palace je jedan od dokaza kako se prilikom pretvorbe i sramotne vlasničke tranzicije davala prednost odabranim tajkunima s političkom zaštitom, a ne pravim i stvarnim vlasnicima tvrtki i nekretnina u Hrvatskoj. Tako je pretvorba hotela započela gospodarskim i financijskim malverzacijama Drage Ćurkovića i njegove tvrtke Domorada, koji je temeljem izmišljenih radova postepeno preuzimao zagrebačke hotele Esplanade i Palace. U međuvremenu je izgubio hotel Esplanade, ali je zato, pod svaku cijenu odlučio izvući svaku lipu iz Palacea.

U podizanju menadžerskih kredita, Dragi Ćurkoviću su nesebično pomagale Zagrebačka i bivša Hypo Alpe Adria banka, koje su odobravale kredite bez obzira što hotel, kojeg su uzimale kao osiguranje naplate, nije bio njegov. Prvi kredit je Ćurkoviću dala 1998. godine Zagrebačka banka u iznosu od 6,3 milijuna maraka. U vremenu odobravanja kredita, Drago Ćurković i Zagrebačka banka znali su za odluke Ustavnog i Vrhovnog suda o faktičnom poništenju pretvorbe, na čemu je inzistirala stvarna vlasnica hotela, Dagmar Urbanetz Linderholm. Naime, Vrhovni sud je odluku o poništenju pretvorbe donio još u listopadu 1998. godine, ali odluka nikada nije provedena.



Tako je direktor i nominalni vlasnik Hotela Palace, Drago Ćurković, porijeklom iz Tomislavgrada, iako je znao za odluke najviših hrvatskih sudskih instanci o poništenju pretvorbe i vraćanja pretvorbenog procesa na početak, podizao kredite i hipotekarno opterećivao hotel kao da te odluke sudova ne postoje. Takvo ponašanje tumačilo se njegovom političkom zaštitom, odnosno direktnom umiješanošću interesa tadašnjih najutjecajnijih političara u vlasničku strukturu hotela. Istodobno, ni tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju, koji je bio neposredno nadležan za provedbu pretvorbe, također nije pokazao nikakav interes da se zaustavi pretvorbeni kriminal u hotelu, očito zbog jasnih političkih naloga da se toleriraju kriminalne radnje Drage Ćurkovića.

Uzaludne žalbe

Mali dioničari su tada slali apele Vladi RH, odnosno njezinom tadašnjem predsjedniku Zlatku Mateši, Zagrebačkoj i Hypo banci, kao i Fondu za privatizaciju, u kojima su upozoravali kako se hotel svjesno devastira, za što su prozivali tadašnju upravu. Istodobno, hotel nije plaćao dobavljačima račune više od godinu dana, a kredit Hypo banke od 10 milijuna DEM za adaptaciju, nikada nije došao do Hotela Palace, već su iskorišteni za druge Ćurkovićeve planove i projekte na njegovim brojnim nekretninama koje su niknule nakon toga: hotel na Braču, velebne građevine u zagrebačkim Remetama, stanovi i nekretnine u Hercegovini. Državnim institucijama ništa nije bilo sumnjivo, i u tim poslovima za njih nije bilo ničega spornog.

Propašću Hypo Alpe Adria banke, kredite koji su opterećivali Hotel Palace, preuzela je i otkupila Erste banka, ali i dalje nije poznato – vraća li Hotel, odnosno Drago Ćurković, kredite i plaća li kamate?

Jedan od razloga, zašto Hotel Palace nikad nije došao na dnevni red policijskih i uskočkih istražitelja, je taj što je hotel bio i alternativno radno mjesto bivšeg glavnog državnog odvjetnika, Mladena Bajića, koji je u njemu održavao neformalne poslovne sastanke, „značajnije“ od onih u Državnom odvjetništvu, a tamo su dolazili i djelatnici Ministarstva financija, političari, saborski zastupnici…

Koliko je Ćurković imao snažan lobi u političkim strukturama, najbolje dokazuje činjenica da Državna revizija nikada nije ušla u Hotel, niti je napravljeno bilo kakvo izvješće o pretvorbi u Hotelu Palace.

Nastavak malverzacija

Trenutno, Drago Ćurković nastavlja s isisavanjem novca iz hotela. Doduše, reducira troškove smanjujući broj zaposlenih, a istodobno umanjuje dobit fiktivnim ugovorima kojima Hotel Palace plaća njegovim tvrtkama enormne iznose za izmišljene najamnine i obveze. Time se umanjuje dobit hotela, ali se istodobno vara i država. Za ilustraciju – nekada je Hotel Palace plaćao porezne obveze državi 300.000 kuna mjesečno, a sada, za vrijeme Ćurkovićevog upravljanja, uplaćuje svega 20.000 kuna – godišnje!

Zbog svega ovoga, mali dioničari i nasljednica vlasnice hotela, najavljuju nove kaznene prijave protiv Drage Ćurkovića i odgovornih osoba iz državnih institucija koje su omogućavale i tolerirale taj gospodarski kriminal, a spremaju se i objaviti i imena „pravih vlasnika“ hotela, osoba iz politike koje su odgovorne za ovu otimačinu vlasništva i poreznu utaju.

Hotel Palace – List

Facebook Comments

Loading...
DIJELI