Pokreće se tužba protiv političara zbog gušenja demokracije i političkih sloboda!

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

U posljednje vrijeme na domaćoj političkoj sceni sve češće se spominje nepovjerenje pojedinim Plenkovićevim ministrima, a traži se i glasanje o povjerenju čitave Vlade s obzirom na brojne gafove hrvatske politike na međunarodnoj sceni, kao i zbog loše unutarpolitičke situacije i zbog katastrofalnih gospodarskih rezultata. Izbori jesu rješenje, ali prema novim pravilima.

Kako je nepovjerenje usko povezano s rušenjem Vlade i što posljedično znači i nove izbore, ovom prilikom Udruga KOREKTIV želi informirati hrvatske građane, da novi izbori sa sadašnjim izbornim zakonodavstvom i izbornim pravilima neće donijeti nikakve stvarne političke promjene u zemlji, osim možda uspostave nove koalicijske vlade s drugim strankama na vlasti zbog postavljenog izborno-političkog modela koji onemogućava revolucionarne promjene koje su upravo potrebne Hrvatskoj. Dokaz tome su ne dozvoljavanje kontrole prebrojavanja glasova birača i obrade izbornih podataka, kao i ignoriranje građanskih zahtjeva kroz referendume. Teško je za povjerovati, ali još izborne jedinice nisu formirane u skladu sa zakonom, nit je precizno određeno koliko je birača u Hrvatskoj.

Hrvatski referendumi

Dugogodišnjom manipulacijom brojem birača neuništiva politička kasta onemogućava neposrednu demokraciju sprječavanjem referenduma nemogućim skokovitim povećanjima broja birača. Tako pokretači inicijative za održavanje referenduma moraju sakupiti 10 % potpisa od broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma, što je nemoguće jer se točno ne zna koliko je birača u Hrvatskoj! Zbog toga bi Hrvatski sabor hitno trebao fiksno definirati broj potpisa birača na peticiju za održavanje referenduma.

Od1991. godine do danas u Hrvatskoj provedena su samo tri referenduma: o Hrvatskom osamostaljenju 1991.; o ulasku Hrvatske u EU 2012. i referendum o ustavnoj definiciji braka 2013. godine. Kod ovih referenduma treba razlikovati referendume koje organizira Vlada i referendum kojeg pokreće neka građanska inicijativa kako bi se pokrenuo određeni politički proces u zemlji. Inače, od 2000-te godine sve bitne odluke donosila je politička kasta dogovorom HDZ-a i SDP-a, za što im referendumi nisu potrebni. Naprotiv, pravila referenduma politika prilagođava svojim potrebama, odnosno otežava ga uvjete građanskim inicijativama koje bi htjele nametnuti Vladi određene prijedloge i zahtjeve.

Manipulacije bez sankcija

Na dosadašnjim izborima ponavljaju se isti problemi. Tako na primjer, osam od 10 izbornih jedinica krivnjom HDZ-a, SDP-a i Mosta, odnosno Davorina Mlakara, Arsena Bauka, Dubravke Jurlina Alibegović i Ivana Kovačića odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.

Visoka prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova omogućila je velikom broju poznatih političara da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju zastupničko ili ministarsko mjesto poput novog predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića ( 808 glasova ), Jasena Mesića ( 910 ), Tomislava Sauche ( 534 ), Kažimira Varde ( 456 ), Darinka Kosora ( 497 ) Marije Puh ( 369 ), i Davora Božinovića ( 475 ) ministra unutrašnjih poslova. Uz Jadranku Kosor Gordan Jandroković i Davor Božinović su najveći krivci za neuspjeh Hrvatske u arbitražnom postupku na Arbitražnom sudu sa Slovenijom. Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative ” More je kopno ” nisu. Bahato ponašanje hrvatske političke kaste suprotno hrvatskim nacionalnim interesima je konstanta od 2000. godine. Sve što Vladimir Šeks zagovara u intervjuima danim Večernjem listu i Globusu postiglo bi se prihvaćanjem uvjeta iz referendumske inicijative GIUIO-i, a HDZ bi bio ostvario apsolutnu većinu na izborima 2015. godine.

Hrvatski birači od 1991. godine

Na Referendumu za osamostaljenje19. svibnja 1991. godine u Hrvatskoj je na biralištima bilo registrirano 3,652.222 birača, a prema popisu stanovnika 1991. godine bilo je 4,784.265 stanovnika. Na sto stanovnika popisanih u ožujku 1991. godine bilo je oko 76 birača. Kako se broj birača povećao do 21.rujna 2014. godine za 390.300 na 4,042.522, odnosno 555.488 birača više od broja punoljetnih osoba prema popisu stanovništva iz travnja 2011. godine, trebali bi hrvatskim građanima obrazložiti ustavni sudci, a posebno bivši ministar uprave Davorin Mlakar te matematičar Arsen Bauk. Za povećanje birača od 390.300 trebalo bi da 25 godina 15.612 više državljana s prebivalištem u Hrvatskoj godišnje stekne biračko pravo nego ih umre. Od 1983. godine je prirodni prirast stanovništva manji od jedanaest tisuća te od 1991.godine do danas osim 1996. i 97. godine u Hrvatskoj godišnje umire više stanovnika nego se rađa. Od 2001. godine do danas više se stanovnika iseljava nego useljava?

Kako se broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine, 118 dana prije početka skupljanja potpisa GIUIO za Referendum o izbornim pravilima 21.rujna 2014. godine, od 3,760.783 povećao za 281.739 birača na 4,042.522? To grubo odstupa od prirodnog kretanja stanovništva od 1983. godine do danas i od rezultata popisa stanovnika 2011. godine.

Na prvim održanim izborima za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj 260.349 birača više od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Sve županije statističke regije Jadranska Hrvatska imale su prevelik broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine. Broj stanovnika Jadranske Hrvatske prema popisu 2011. godine je iznosio 1,411.935, a broj punoljetnih stanovnika 1,156.880. Broj stanovnika Jadranske Hrvatske je za 1,15 % manji od trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2011. godine. Broj registriranih birača na prvim izborima za EU parlament je iznosio 1,277.456, a to je 2,27 % više od trećine registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i 120.576 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Na sto popisanih stanovnika Jadranske Hrvatske 2011. godine bilo je preko devedeset birača na održanim izborima.

Lokalni izbori

Za predstojeće lokalne izbore 21. svibnja najavljeno je 3,719.157 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prema objavljenim podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava iz popisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisano je 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske odnosno ukupno 269.516, a broj registriranih birača na izborima održanim 21. svibnja bio je samo 20.444 manji od broja registriranih birača na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna prošle godine. Zašto je nastala razlika od 249.072 brača između broja birača prema Rješenju Ministarstva uprave i podataka HHO-a? Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na svim izborima i referendumu o braku održanim od 2013. do 2017. godine nije prelazio 3,777.518 birača. Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma “Glasujmo imenom i prezimenom”!. Preko 380 tisuća hrvatskih birača s prebivalištem u Hrvatskoj je potpisalo inicijativu GIUIO da se Ustavotvornim referendumom izglasaju izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni je sud prihvativši nestvaran podatak Ministarstva uprave, da je 4,042.522 birača mjerodavan broj na dan početka skupljanja potpisa birača na peticiju GIUIO za održavanje Referenduma 21. rujna 2014. godine, ugušio demokraciju u Hrvatskoj povredom I. članka Ustava Republike Hrvatske. Ova odluka Ustavnog suda je očit dokaz ovisnosti ustavnih sudaca o političkoj kasti HDZ-a i SDP-a odnosno tajnog gremija prema Vladimiru Šeksu, koji donosi sve bitne odluke, a Vlada i Hrvatski sabor ih provode.

Photo: Boris Scitar/Vecernji list

Tužba protiv političara zbog gušenja demokracije

Budući da Europski sud za ljudska prava nije još presudio da je GIUIO u pravu predlažemo da svi birači koji su potpisali peticiju GIUIO za održavanje referenduma o izbornim pravilima na Općinskom sudu u Zagrebu podnesemo kolektivnu tužbu protiv: Zorana Milanovića, Josipa Leke, Ranka Ostojića, Orsata Miljenića, Arsena Bauka i Peđe Grbina zbog uskraćivanja prava na referendum lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine. Stoga bi sadašnji, deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Samo Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Hrvatski državljani bi se složili da bude dovoljno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma (10 posto punoljetnih građana) i 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa bilo bi 30 dana.

Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka. Preslagivanje i predizborno koaliranje je omalovažavanje volje birača i većine članova HDZ-a i SDP-a. Unutarstranačka demokracija je preduvjet demokratizacije hrvatskog društva.

Demokratizacija politike i društva

Ovaj saziv Hrvatskog sabora treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, smanjiti broj zastupnika na 90 koji bi se birali u tri izborne jedinice po 30 s izbornim pragom od 3 % i tri preferencijska glasa ili 48 većinski i 48 razmjernim izbornim sustavom. Zastupnike srpske nacionalne manjine treba birati većinskim izbornim sustavom u tri izborne jedinice. Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 200 pravovaljanih potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje. Dijaspori treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje i treba povećati broj zastupnika dijaspore na pet. Hrvatski sabor bi imao 109 zastupnika. Radi demokratizacije treba ograničiti broj izbora za zastupnika Hrvatskog sabora na četiri puta po četiri godine.

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ukoliko zastupnici Hrvatskog sabora ne promjene Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor trebala bi predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović raspisati Referendum o izbornim pravilima prije novih prijevremenih ili redovnih izbora za Hrvatski sabor.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI