Hrvatska bi trebala biti pravna država, u to se barem zaklinju oni koji su zaduženi za provedbu vlasti. No, odavno se već zna da u Hrvatskoj nema ni pravde ni prava, pa su građani doslovno užasnuti s upornošću kojom vlastodršci drže vlast u rukama, a da pritom potpuno zanemaruju zakonodavstvo koje bi prvenstveno trebalo štititi građane
Kreditni uredi koji osiromašuju hrvatski narod pravi su primjer bezakonja. Ono što u drugim zemljama Europe ne može, u Hrvatskoj može.
Tako se na Trgovačkom sudu registriraju tvrtke za kreditno poslovanje, sa samo 20.000 kuna temeljnog kapitala. Nemaju potrebnih dozvola za financijsko poslovanje, ali ipak isplaćuju i naplaćuju novac. I dok, recimo, uhićeni lihvari sjede u pritvoru ili na optuženičkoj klupi, njihove tvrtke, ili tvrtke koje su s njima usko poslovno vezane (tvrtke kćeri) i dalje naplaćuju novac i isplaćuju nove kredite!?
No, preuzimanjem kredita kod takvih tvrtki, tek počinju muke zaduženih osoba, jer nakon sklapanja ugovora o zajmu ili kreditu, ne prođe dugo, a račun korisnika kredita je odjednom – blokiran. Tada nastupa šok. Račun u banci blokira tvrtka za koju nikad niste čuli, nemate s njom nikakav poslovni odnos, niti znate po kojoj osnovi vas je blokirala. No, oni imaju vašu bjanko zadužnicu koju ste potpisali i ovjerili prilikom sklapanja ugovora o zajmu ili kreditu i to im je dovoljno da bez ikakvih obrazloženja blokiraju vaš račun…
Naime, bjanko zadužnica ima snagu pravomoćne ovršne isprave i njezina valjanost je deset godina. Pritom mnogi ne znaju da ovjerom zadužnice, njenom posjedniku predaju sva prava da se naplate na svoj pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika, odnosno potpisnika
zadužnice. Ukoliko je riječ o nemoralnoj osobi tada takva bez imalo grižnje savjesti ispuni zadužnicu na najveći mogući iznos i blokira građane godinama, ustežući sredstva s njihovih računa.
Pogubni crni scenariji
Ukoliko do takvog crnog scenarija dođe i ukoliko se radi o ugovorima o zajmu ili ugovorima o kreditu koji nisu sklopljeni prema zakonima Republike Hrvatske, treba podići tužbu zbog ništetnosti ugovora o kreditu. Istodobno treba naznačiti u tužbi da se predlaže ništetnost svih dokumenata koji su potpisani usporedo s kreditom, između ostalog tražiti i ništetnost bjanko zadužnice, tj. predložiti sudu da se ona stavi „izvan snage“. Put do rješavanja situacije pravnim putem je dugotrajan, ali to je jedini ispravni put na kojem postoji mogućnosti sačuvati svoj dom.
U slučaju da je račun blokirala osoba ili tvrtka s kojom niste ni u kakvom poslovnom odnosu – osim podnošenja kaznene prijave – preostaje vam i mogućnost protuovrhe, kojom se može ovršiti račun ovrhovoditelja, u ovom slučaju posjednika bjanko zadužnice s kojim dužnik konkretno nema nikakve poveznice.
Druga bitna okolnost je da vaš račun blokira tvrtka s kojom niste sklopili kredit. Dakle, riječ je o blokadi računa bez pravnog osnova. Do sada su kreditni uredi tvrdili da posjeduju Ugovor o prijenosu tražbine, međutim, nitko od dužnika takav ugovor, koji mora biti ovjeren kod javnog bilježnika, nije vidio. Konkretno, u jednom od zagrebačkih kreditnih ureda, Consilium d.o.o. koji obavlja poslove za tvrtke Za tebe d.o.o. i Novac na ruke d.o.o., a vjerovatno i za druge, rekli su da ustežu sredstva s računa ovršenika temeljem Ugovora o kreditu sklopljenim sa češkom tvrtkom Kartaga. Međutim taj ugovor ima nekoliko bitnih nedostataka, a slični tom ugovoru su i mnogi drugi ugovori.
Evo nekoliko karakteristika lihvarskog ugovora sklopljenog sa češkom tvrtkom Kartaga. Primjera radi, ugovorom je ugovorena isplata kredita u iznosu od 13.076,93 kuna s rokom konačnog vraćanja od 37 mjeseci. Troškovi obrade kredita iznose 17 posto. Naknada za rizik nenaplativosti iznosi 18 posto. Tako čista vrijednost kredita iznosi 8500 kuna – prva rata plaća se pri isplati u iznosu od 1439,67 kuna. Godišnja kamatna stopa izračunata je po
linearnoj metodi i iznosi 12 posto, a kapitalizacija je mjesečna. Troškovi vođenja kredita iznose 0,878 posto mjesečno. Godišnja efektivna kamatna stopa iznosi 103,76 posto. Kredit se osigurava bjanko zadužnicom. Ugovorne strane su suglasne da se na ovaj Ugovor o kreditu ne primjenjuje Zakon o potrošačkom kreditiranju. (Stranke ne mogu svojim potpisom staviti Zakon izvan snage).
Od 13.000 kuna kredita do otplate od 21.000 kuna
Prvi anutitet (rata) dospijeva na plaćanje odmah i uvećava se za 6,8106 posto iznosa kredita zbog računske prilagodbe, te iznosi 1439,67 kuna. Sljedeće rate iznose 549,06 kuna. Ukupno predviđen broj anuiteta je 37, a predviđena vrijednost svih anuiteta 21.205,74 kuna.
Evo nekoliko karakteristika lihvarskog ugovora sklopljenog sa češkom tvrtkom Kartaga. Primjera radi, ugovorom je ugovorena isplata kredita u iznosu od 13.076,93 kuna s rokom konačnog vraćanja od 37 mjeseci. Prvi anutitet (rata) dospijeva na plaćanje odmah i uvećava se za 6,8106 posto iznosa kredita zbog računske prilagodbe, te iznosi 1439,67 kuna. Sljedeće rate iznose 549,06 kuna. Ukupno predviđen broj anuiteta je 37, a predviđena vrijednost svih anuiteta 21.205,74 kuna!
Takvom računicom, za isplaćenih 6500 kuna na ruke, korisnik kredita mora na kraju vratiti više od 21.000 kuna kredita, uz to mu još blokiraju i račun!
Predaju mu Ugovor o kreditu sklopljen sa češkom Kartagom, novac u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje usteže tvrtka Novac na ruke d.o.o., a prigovori se rješavaju u tvrtkama Za tebe d.o.o. ili Consilium d.o.o., a pojavljuju se i mnoge druge novoosnovane tvrtke. Kod gotovinskog kredita, stranka je potrošač. Kamata je promjenjiva.
Potrošač prvi put dobiva besplatno otplatni plan, dok se svako sljedeće izdavanje izvještaja naplaćuje 150 kuna po izvještaju. Članak 4. Ugovora propisuje obvezu „potrošača“ da podmiruje sve troškove u vezi kredita.
Korisnik kredita obvezuje se platiti sve troškove koji bi kreditoru nastali zbog neredovitog ili nepravilnog otplaćivanja anuiteta kredita. Tako je korisnik kredita dužan platiti Ugovornu kaznu od 135 posto od iznosa kredita ako zakasni s plaćanjem rata kredita više od 10 dana. Također je dužan platiti zakonski propisanu zateznu kamatu na sva kašnjenja. Korisnik može prenositi prava iz Ugovora na drugu osobu. Izvorni vjerovnik dužan je obavijestiti potrošača o prijenosu prava, osim ako na temelju Ugovora s novim vjerovnikom nastavi pružati kreditne usluge potrošaču. Za ugovaranje, izvršenje i druge pravne poslove u pogledu predmetnog Ugovora isključivo važe zakoni Republike Češke. No, ugovori sklopljeni na takav način nisu zakoniti iz više razloga.
Naime, nejasno je kako ljudi dođu u zabludu potpisati takav štetan ugovor. Policija je često stava da su građani sami krivi, ukoliko potpišu i prihvate nešto što je krajnje nepovoljno za njih, ali da su pritom imali mogućnost izbora. Međutim, nedvojbena je sumnja u legalitet poslovanja tih financijaša.
Jer, kreditni uredi posluju bez dozvola na području RH, pa samim tim i ne podliježu kontroli. Ne podliježu nadzoru temeljem Zakona o potrošačkom kreditiranju, ne podliježu kontroli HANFE, niti HNB-a, što bi značilo da su izvan svih zakona u RH koji nadziru financijsko poslovanje. Ugovori su navodno sklopljeni sa stranom tvrtkom registriranom u drugoj državi, u ovom slučaju u Češkoj, iako su ugovori u stvarnosti napravljeni u Hrvatskoj, i u Hrvatskoj su javnobilježnički ovjereni.
Visoki trgovački sud je 19. lipnja 2008. godine donio akt Pravna shvaćanja, kojim je precizirao određene pravne nedoumice, između ostalog i ovjeru isprava tj. Punu legalizaciju. Tim aktom broj 7 Su-55/08, Visoki trgovački sud jasno je odredio da strane isprave u sudskom postupku trebaju biti podvrgnute postupku legalizacije prema odredbama Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom pravnom prometu, koji je Republika Hrvatska preuzela. Pod punom legalizacijom smatra se da su isprave ovjerovljene
potvrdom nadležnog tijela države u kojoj je sjedište pravne osobe. Time se potvrđuje vjerodostojnost potpisa osobe i pečata nadležnog tijela.
Sudovi protiv lihvara
Ovjerene trebaju biti sve isprave koje se koriste u javnom prometu, uključujući i punomoć kojim je opunomoćen odvjetnik iz Hrvatske (međunarodna punomoć), a koji na hrvatskim sudovima zastupa stranu tvrtku. Bez takve ovjere, dokumentacija koju koristi stranka koja nije državljanin Hrvatske, pravna dokumentacija nije legalizirana.
Recimo I to, da je na postavljeno pitanje djelatnici zaposlenoj u Consiliumu d.o.o. – kako to da posluju s obzirom da nemaju potrebnih dozvola – odgovorila: “Pa vidite da možemo!”
No, mnogi koji se bore protiv kreditnih ureda, dokazuju da se može izboriti pravnim putem protiv lihvara. Pravomoćnim presudama pred hrvatskim općinskim sudovima, potvrđenim odlukama županijskih sudova, kojima se ugovori o kreditu proglašavaju ništetnim, može se uspješno suprotstaviti pljački na legalan način i to kaznenim prijavama, tužbama,
isticanjem nepravilnosti.
U gore opisanom slučaju, predstavnici Udruge zajedno s dužnikom, izborili su se za povrat preplaćenog novca (bez suda), za povrat bjanko zadužnice i povrat administrativne zabrane sa Zavoda za mirovinsko osiguranje. Niže opisani slučajevi svjedoče pak ofo odlukama sudova koji su donijeli odluke o ništetnosti nezakonitih (lihvarskih) ugovora o kreditu!
Pravomoćne presude o ništetnosti ugovora o kreditu Općinskog suda u Zadru i Općinskog suda u Zagrebu. Temeljem ovakvih pravomoćnih presuda nekretnine se oslobađaju zabilježbe ovrhe, a žiro račun deblokira!