Geopolitika.News u utorak je izvjestila o ruskoj namjeri protjerivanja 30 američkih diplomata i zapljeni pojedinih objekata u vlasništvu SAD-a na ruskom teritoriju, kao odgovor na američku zapljenu nekoliko nekretnina u vlasništvu ruske diplomatske misije u SAD-u, u prosincu prošle godine, na samom zalazu vladavine administracije predsjednika Baraka Obame. Osim toga, tada je bilo protjerano i 35 ruskih diplomata.
Također smo izvjestili kako je ruski državni vrh izjavio da će biti primoran poduzeti spomenute mjere ukoliko Amerikanci ne vrate zapljenjene nekretnine ruskoj državi, a da je zadnja šansa da se to spriječi i postigne konačan sporazum – planirani sastanak zamjenika ministara vanjskih poslova dviju zemalja, koji bi se trebao održati u Sankt Peterburgu.
Danas je na tu temu u SAD-u objavljena vijest o intervjuu zamjenika pomoćnika američkog predsjednika, Sebastiana Gorka, televiziji CNN, u kojem je isti izjavio kako Bijela kuća razmatra mogućnost vraćanja Rusiji njezinih diplomatskih rezidencija i da Washington želi „dati šansu“ uzajamnom djelovanju i suradnji s Moskvom – koja je nužna.
Gorka je kazao i slijedeće: „Stvar je u tome da mi ne moramo imati jedinstvenu filozofiju, zajednički pogled državnog službenika na svijet, ali radi se o tome, da postoje pitanja koja izazivaju zajedničku zabrinutost.“
Kao primjer naveo je Siriju: „Ne zaboravite, više od 400 tisuća ljudi ubijeno je u Siriji. To je užasno. Ali ako mi vidimo dobru volju koja dolazi iz Kremlja u planu poput primirja, moguće je kako postoji šansa za ono što Rex Tillerson (američki državni tajnik, op. GN.) želi i što predstavlja poboljšanje odnosa između naših dvaju glavnih gradova.“
Podsjećamo, prošli tjedan, u stanje oko zapljenjenih ruskih nekretnina umješalo se i troje članova Senata američkog Kongresa: republikanci Marco Rubio i John Isakson i demokratkinja Jeanhe Shaheen. Oni su od predsjednika Donalda Trumpa zatražili da Rusiji ne vraća otuđene rezidencijalne nekretnine. Njihovo obraćanje objavljeno je uoči prvog susreta američkog i ruskog predsjednika u Hamburgu, na margini samita G20. Tom su prilikom senatori izrazili „duboku zabrinutost“ izjavama američke administracije, o tome, da će se na susretu dvaju predsjednika razmatrati pitanje povrata spomenutih nekretnina, koje su ruskim diplomatima u Washingtonu i New Yorku služile kao mjesta za odmor.
Spomenuti senatori svoj stav tumače odbacivanjem odgovornosti od strane Kremlja za svoju umješanost u američke izbore i smatraju kako će povrat otuđenih nekretnina samo ojačati položaj predsjednika Vladimira Putina i „omogućiti opasnu eskalaciju destabilizirajuće aktivnosti Kremlja protiv demokracije u čitavom svijetu“. Naveli su, također, kako vide „ograničenu“ želju Moskve za rad „zajedno sa SAD-om“.
Iz ovog primjera, koji je samo jedan, i sigurno ne najvažniji koji opterećuje odnose dviju najmoćnijih zemalja svijeta (prisjetimo se problematike sankcija, gomilanja vojnih efektiva na prostoru Europe, problema u provedbi sporazuma oko nuklearnog i raketnog razoružanja i td), razvodan je, zapravo, do sada neviđen unutarnjopolitički raskol u washingtonskim strukturama moći. On se ogleda u permanentnim optužbama, obranama i protuoptužbama između dijela Kongresa protivnički nastrojenog prema predsjedniku Donaldu Trumpu od samog početka njegove vladavine (osim demokrata, dio tog „tima“ čine i pojedini republikanci u Kongresu), i Bijele kuće, a njihova prepucavanja vode se najvećim dijelom posredstvom javnih medija koji u svemu ovom najviše i profitiraju. Zbog spomenutih unutarnjih odnosa prdsjednik Trump nema mogućnosti donošenja ključnih samostalnih vanjskopolitičkih odluka ukoliko nisu „na liniji“ Kongresa. Zbog svega toga američka vanjska politika u svojim mnogim smjernicama danas djeluje izvan bilo kakvih službenih strategija, a povučeni ad hoc potezi prije svega su usmjereni na domaću javnost i tamošnju politčku scenu.
Original možete pronaći na geopolitika.news