U još jednoj državi ex-SSSR-a oporba na ulici ne priznaje rezultate izbora

U bivšoj sovjetskoj srednjoazijskoj republici Kirgistanu u nedjelju, 4. listopada, održani su parlamentarni izbori, na kojima su, prema službenim podacima, četiri, od ukupno  16 političkih stranaka koliko ih se natjecalo, ušle u parlament te zemlje.

Već istoga dana do večernjih sati, na ulice Biškeka, glavnog kirgistanskog grada, izišli su predstavnici poraženih političkih stranaka i njihovi simpatizeri, prosvjedujući protiv izbornih rezultata, a prosvjed se nastavlja i danas.

Prema lokalnim medijima, na središnjem trgu Ala Too okupilo se oko tisuću osoba, a vođe poraženih stranaka najavljuju prosvjede bez ograničenja trajanja i traže poništavanje izbornih rezultata. Kritiziraju predsjednika zemlje i skandiraju kako „nema mjesta oligarsima i lopovima u parlamentu“.

Jučerašnje izbore pratili su promatrači iz država članica Šangajske organizacije, parlamentarne skupštine Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti, kao i Zajednice Nezavisnih Država (organizacije nastale raspadom SSSR-a), koji su izjavili kako su izbori prošli u skladu s važećim zakonima Kirgistana, a da su pojedine nepravilnosti beznačajne.

Pratit ćemo stanje po ovom pitanju, imajući u vidu događaje koji su se zbili (i još uvijek traju) u Bjelorusiji nakon predsjedničkih izbora od 9. kolovoza, čije rezultate također ne priznaje tamošnja oporba. Osim toga, Kirgistan je također član političkih i vojnih organizacija pod vodećim  utjecajem Rusije, a potonja u toj zemlji ima i svoju veliku vojnu bazu, čija je važnost posljednjih godina sve veća s obzirom kako predstavlja jedno od isturenih ruskih uporišta za sprječavanje prodora terorista u dubinu – prema granicama Ruske Federacije.



Ova baza sastoji  se od četiri ključna objekta: zračšangajska organizacija, zajednica nezavisnih država – ZND, organizacija ugovora o zne luke zajedničkih snaga za brzo djelovanje u Kantu, pomorske baze na jezeru Isik-Kul, komunikacijskog središta u selu Chaldovar i autonomnog seizmičkog punkta u gradu Majlu Podsjećamo i kako je jedno vrijeme navedenu zračnu bazu u Kantu unajmljivala i američka vojska ali su joj kirgistanske vlasti nakon isteka najma odbile produžiti ugovor (na traženje Rusije) iako je ta baza za SAD imala vrlo važnu stratešku ulogu ne samo po pitanju njihove vojne intervencije u Afganistanu.

Status ruske vojne baze određuje sporazum iz 2012. godine, koji je na snagu stupio krajem siječnja 2017. godine. Ona Rusiju košta 4,5 milijuna dolara godišnje, a ugovor vrijedi 15 godina, nakon čega će se automatski produživati svakih pet godina, ako jedna od strana ne poželi iz ugovora jednostrano istupiti. Sam je Kirgistan već bio izložen terorističkim akcijama radikalnih islamističkih organizacija.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI