Prije dva dana izvijestili smo kako je danski energetski regulator (DEA) objavio da tvrtka Nord Stream 2 AG, investitor projekta baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2, može početi sa završnim radovima na istoimenom plinovodu već u ovom mjesecu, i da se još samo formalno mora pričekati ponedjeljak, 3. kolovoza, kada završava rok za podnošenje žalbi na odluku o korištenju određenog tipa brodova za obavljanje radova na polaganju plinovodnih cijevi u danskim vodama Baltičkoga mora
Maloprije je stigla vijest kako dansko žalbeno vijeće za energetiku nije protiv navedene odluke DEA-e od 6. srpnja 2020. g. polučilo bilo kakvu žalbu. Također je kazano kako Nord Stream 2 AG od utorka (4.8.) može pokrenuti nastavak izgradnje na tom plinovodu.
Podsjećamo: ruski plinovod Sjeverni tok 2 dnom Baltičkog mora treba povezati rusku i njemačku obalu dvjema cijevima duljine nešto više od 1200 kilometara (preostalo je za položiti još ukupno oko 120 kilometara cijevi u danskim vodama – 60-ak km svake cijevi). Plinovod prolazi trasom paralelnom s već operativnim podmorskim plinovodom Sjeverni tok i ima njemu identičan kapacitet od 55 milijardi m3 plina godišnje. U projektu sudjeluju ruski Gazprom kao većinski vlasnik (50%), i EU energetske tvrtke OMV, Wintershall, Shell, Uniper i Engie, s jednakim udjelima u preostalih 50% dionica. Identična je bila i shema financiranja toga projekta.
Nakon ovih završnih administrativnih formalnosti od strane Danske za očekivati je kako će se ovaj plinovod sigurno dovršiti u idućih nekoliko mjeseci. Međutim, trebat će sačekati i vidjeti što će se nakon toga događati – kada europski distributeri budu trebali kupovati ruski plin iz novog plinovoda. Naime, nedavno je američki Kongres odobrio nove sankcije protiv Sjevernog toka 2, ugrađene u američki vojni proračun za iduću – 2021. godinu (formalno ga još samo mora potpisati predsjednik Donald Trump koji se i osobno snažno protivi spomenutom plinovodu), zbog kojih bi se pod sankcijskim udarom mogli naći i svi kupci novog ruskog plina. Bez obzira tko bude sjedio u Bijeloj kući od 1. siječnja 2021. g., za očekivati je nastavak američkog otpora Sjevernom toku 2. Čime će Amerikancima u tome smislu odgovoriti Njemačka (i EU) u pokušaju zaštite interesa svojih kompanija ostaje tek za vidjeti. Ali teško je vjerovati kako će se ovaj plinovod dovršiti samo s ciljem da u konačnici postane staro željezo na dnu Baltičkoga mora, poglavito imajući u vidu njegovu važnost u njemačkoj energetskoj strategiji idućih godina i desetljeća, prije svega nakon 2030. g. kada ta zemlja prestaje s korištenjem ugljena i atomske energije tj. zatvara sve svoje termoelektrane na ugljen i atomske centrale s ciljem prelaska na obnovljive izvore energije.