Srpski mediji koji obično ne skrivaju naklonost Moskvi i Putinu iznenada su se okrenuli protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon što je on nagovijestio da bi Moskva mogla odustati od potpore Srbiji po pitanju Kosova.
Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo neovisnost. Rusija je koristila svoj položaj stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a kako bi blokirala Kosovo kod pridruživanja UN-u. Rusija je dugo je bila najsnažnija podrška Srbije po tom pitanju. To je pridonijelo odluci srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da ne uvede sankcije Rusiji, unatoč pritiscima iz EU-a i SAD-a da to učini.
Međutim, 26. travnja Putin govori o proglašenju neovisnosti Kosova kao presedanu za dvije samoproglašene republike u ukrajinskoj regiji Donbas, što je izazvalo strah u Srbiji da Moskva mijenja svoj stav prema Kosovu kako bi osigurala svoje ciljeve u Ukrajini. U razgovoru s glavnim tajnikom UN-a, Antoniom Guterresom, Putin je rekao da Narodna Republika Donjeck (DPR) i Luganska Narodna Republika (LPR) imaju pravo proglasiti svoj suverenitet jer je “presedan uspostavljen”.
Rusija je 21. veljače priznala dvije samoproglašene republike kao neovisne države, a tri dana kasnije napala je Ukrajinu. Prema transkriptu sastanka objavljenom na internetskim stranicama Kremlja, Putin je na sastanku s Guterresom usporedio “odluku o neovisnosti” Krima i Sevastopolja s odlukom naroda Kosova. “Jedina razlika između ta dva slučaja bila je u tome što je na Kosovu ovu odluku o suverenitetu usvojio parlament, dok su Krim i Sevastopolj donijeli odluku na nacionalnom referendumu”, rekao je Putin. “Ako je tako, republike Donbasa, Narodna Republika Donjeck i Narodna Republika Lugansk, mogu uživati isto pravo bez traženja dopuštenja od središnje ukrajinske vlade i proglasiti svoj suverenitet, budući da je presedan stvoren”.
Guterres mu je odgovorio kako UN ipak ne priznaje Kosovo. Putin je tada odgovorio: “Da… ali sud priznaje”, pozivajući se na mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2010. o proglašenju neovisnosti Kosova. “Ako postoji presedan, republike Donbasa mogu učiniti isto. To su oni učinili, a mi smo zauzvrat imali pravo priznati ih kao nezavisne države. Nakon toga su tražili od nas da im pružimo vojnu pomoć kako bi se obračunali s državom koja je pokrenula vojne operacije protiv njih. Na to smo imali pravo u potpunosti u skladu s poglavljem VII, člankom 51. Povelje UN-a”, rekao je ruski predsjednik. “Činjenica je da su mnoge zapadne zemlje priznale Kosovo kao nezavisnu državu. Isto smo učinili i s republikama Donbasa… Dobro sam upućen u dokumente Međunarodnog suda o situaciji na Kosovu. Zapravo, osobno sam ih čitao. Sjećam se vrlo dobro odluke Međunarodnog suda u kojoj se kaže da teritorij unutar bilo koje države, kada ispunjava svoje pravo na samoopredjeljenje, ne mora tražiti dopuštenje središnje vlade zemlje kako bi proglasio svoj suverenitet. To je bila presuda o Kosovu, tako je odlučio Međunarodni sud pravde i svi su to podržali”, rekao je Putin Guterresu.
Među srpskim političarima se uvukla nelagoda da bi Putinove riječi mogle biti najava de facto priznanja Kosova od strane Moskve, a dio medija je optužio Putina da je okrenuo leđa Srbiji zbog vlastitog interesa. Obično proruski orijentirani Srpski Telegraf na naslovnoj stranici je imao: “Putin zabio nož u leđa Srbiji: Zamijenio Kosovo za Donbas”. Informer je objavio naslov: “Globalni sukob preko naših leđa: Putin igra na Kosovu”. Medij Danas je citirao srbijanskog diplomata Srećka Đukića koji je rekao da je “izjavom da se samoopredjeljenje i nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) temelje na kosovskom presedanu, [Putin] zapravo izjavio da priznaje nezavisnost Kosova”. Kurir, medij blizak srpskoj vladi, također je oštro kritizirao Putina. Na naslovnici je osvanulo: “Goli interes: Putin svojom izjavom štiti interese Rusije u Donjecku i Lugansku, ne vodeći računa o poziciju Srbije na Kosovu”, a u tekstu istog članka piše: “Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na proglašenje neovisnosti Kosova kao argument za neovisnost Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR), samo pokazujući da su interesi i pozicija Rusije u globalnom političkom i gospodarskom potresu nepovredivi i važniji od tradicionalnih prijateljstava, poput onog sa Srbijom”.
Ovi naslovi su u oštroj suprotnosti s onima iz vremena prije ruskog napada. Uoči napada, zbog navodne sklonosti srpskih medija ruskoj verziji događaja, ukrajinsko veleposlanstvo u Beogradu sazvalo je medijsku konferenciju kako bi opovrglo neke od izvještaja i pozvalo da se dezinformacije o samoproglašenim DNR i LNR ne šire u Srbiji.
U priopćenju srbijanskog Predsjedništva u večernjim satima 25. veljače navodi se da Srbija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, no Vučić je podsjetio na iskustvo Srbije sa zapadnim sankcijama tijekom ratova 1990-ih i ukazao na podršku Rusije Srbiji u to vrijeme, kao i na podršku Moskve oko pitanja Kosova. Unatoč tome što se nije pridružila sankcijama Rusiji, Srbija je podržala ključne rezolucije UN-a protiv Rusije.
Srbija je na hitnoj sjednici UN-a 2. ožujka glasala za rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. Srbija je također 7. travnja bila među zemljama koje su na Općoj skupštini UN-a izglasale suspenziju Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava zbog “teških i sustavnih kršenja i zloupotreba ljudskih prava” u Ukrajini. Međutim, dužnosnicima iz Bruxellesa to nije dovoljno i oni su u više navrata naglašavali da Srbija kao zemlja kandidat treba uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom bloka. Drugim riječima, tražili su od Srbije da uvede sankcije. Ubrzo nakon zatvaranja birališta 3. travnja, Vučić je jasno dao do znanja da će nastaviti sa sve težim poslom balansiranja između Rusije i Zapada.
Tada je Vučić istaknuo da je za Srbiju najvažnije da ima dobre odnose u regiji i da nastavi svoj europski put, ali i da ne urušava dobre odnose s tradicionalnim prijateljima. Samo tri dana nakon izbora, u vrijeme kada je dio europskih vlada tražio način da okonča svoju ovisnost o ruskom plinu, Vučić je telefonski razgovarao s Putinom u kojem su razgovarali o novom dugoročnom plinskom ugovoru.