Razgovarali Putin i Pashinyan, NATO pozvao na žurni prekid sukoba, i Azerbajdžan proglasio ratno stanje

Screenshot

Dakle, stanje se sve više usložnjava pa, ukoliko međunarodna diplomacija na svojoj najvišoj razini i od strane najutjecajnijih zemalja svijeta nešto žurno ne poduzme, ova današnja eskalacija krize na Južnom Kavkazu uistinu bi mogla poprimiti velike razmjere, što je u ovako postavljenim globalnim i regionalnim geopolitičkim odnosima (a riječ je, za one koji to ne znaju, o prostoru koji se neposredno naslanja na ionako dovoljno eksplozivnu bliskoistočnu regiju), visokorizičan potencijal koji bi bio vrlo teško upraljiv

Maloprije je održan telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i armenskog premijera Nikola Pashinyana zbog eskalacije sukoba u Nagorno Karabahu između azerbajdžanske vojske i vojske te samoproglašene republike (nekadašnjeg dijela azerbajždanske sovjetske SR, koja je 1988. proglasila odcjepljenje), većinski nastanjene armenskim stanovništvom i pod zaštitom Republike Armenije od završetka armensko-azerbajdžanskog rata koji je trajao od 1992.-1994. godine.

Podsjećamo kako je azerbajdžanska vojska danas u jutro pokrenula napad na Nagorno Karabah iz više smjerova. Azerbajdžanski vojni izvori navode kako su uspjeli osvojiti nekoliko strateških visova i 6 sela, koji su se do tada nalazili pod nadzorom vojske Nagorno Karabaha. Žrtava, kako vojnih tako i civilnih, kao i uništene vojne tehnike ima s obiju strana. Zbog pokrenute vojne operacije Bakua armenska vlada proglasila je ratno stanje i objavila opću mobilizaciju, a javnosti se dramatičnom izjavom obratio premijer Nikol Pashinyan, kazavši, kako je armenski narod spreman na rat kojega je i očekivao s obzirom na postojano jačanje „atmosfere armenofobije, neprijateljstva i mržnje u azerbajdžanskom društvu“. Pozvao je međunarodne institucije na sprječavanje turskog miješanja u sukob ali i upozorio da ovaj konflikt može prerasti u veliki ratni sukob na Južnom Kavkazu, s nesagledivim posljedicama za međunarodnu zajednicu.

U službenom priopćenju Kremlja priopćeno je kako je razgovor između Vladimira Putina i Nikola Pashinyana obavljen na inicijativu Erevana i da je ruski čelnik izrazio „ozbiljnu zabrinutost u svezi obnovljenih velikih vojnih sukoba“. Rečeno je, kako je „važno poduzeti sve nužne mjere da se ne dozvoli eskalacije sukoba, a najvažnije – treba završiti vojna djelovanja“.

Na eskalaciju sukoba u Nagorno Karabahu i u odnosima između Armenije i Azerbajdžana reagirao je i NATO savez, kroz riječi svog posebnog predstvnika za Srednju Aziju i Kavkaz Jamesa Appaturaya. On je pozvao Erevan i Baku na prekid vojnih djelovanja u Karabahu, i izrazio duboku zabrinutost priopćenjima o velikim vojnim djelovanjima uz liniju sukoba u zoni karabaha. „Države moraju odmah zaustaviti vojna djelovanja, koja su već dovela do žrtava među civilnim stanovništvom“, izjavio je NATO-ov službenik, i kazao, kako „u tom sukobu nema vojnog rješenja“ i da NATO podupire rad Minske grupe OESS-a (RusijaSADFrancuska).



Danas se priopćenjem oglasila i „Organizacija ugovora o zajedničkoj obrani“ – ruski pandan NATO saveza – čija je članica i Armenija, kazavši, kako Erevan još uvijek nije zatražio reakciju te organizacije i aktiviranje njene vojne pomoći Armeniji.

Prethodno su na žurno zaustavljanje sukoba i početak hitnog dijaloga pozvale Francuska, Poljska, kao i papa Franjo na nedjeljnom angelusu u Vatikanu.

Jedini državnik koji se danas odmah i snažno svrstao uz jednu od strana u spomenutom sukobu bio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. On je prigodom telefonskog razgovora s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevom izjavio kako Ankara podržava pravedan stav Bakua po pitanju Nagorno Karabaha i da će Turska učiniti sve kako bi u tome pomogla bratskom azerbajdžanskom narodu. Turski je čelnik pozvao čitavu međunarodnu zajednicu da stane iza Azerbajdžana, izražavajući žaljenje zbog, kako kaže,  njenih nedovoljnih reakcija na ponašanje Armenije, koje ocjenjuje opasnim za čitavu regiju.

I najnovija vijest, upravo pristigla iz Bakua: predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev potpisao je uredbu o uvođenju vojnog stanja u zemlji (info: aqqin.az.). Već je ranije priopćeno kako je parlament te zemlje odobrio odluku o uvođenji vojnog stanja u nizu gradova i zona te države. Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova dobili su ovlast za objavljivanje policijskog sata.

A najnovija vijest pristigla iz Erevana kaže: 14 političkih stranaka iz Armenije i Nagorno Karabaha usvojili su zajedničku izjavu kojom se osuđuje azerbajdžanski napad na liniji razgraničenja dviju vojski u zoni Nagorno Karabaha i kojom se „u ovaj sudbonosni trenutak“ poziva na „ujedinjenje svearmenskog potencijala i na zajednički svenacionalni odgovor agresoru“. Navode također kako „svim snagama podupiru armensku vojsku, Republiku Armeniju i Republiku Artchar (armenski povijesni naziv za Ngorno Karabah)”. Također su pozvali čitavu međunarodnu zajednicu „na osudu novog azerbajdžansko-turskog rata, pokrenutog protiv armenskog naroda“.

Armenska vlada danas je objavila kako će razmotriti i službeno priznanje „Republike Nagorno Karabah“.

Dakle, stanje se sve više usložnjava pa, ukoliko međunarodna diplomacija na svom najvišem vrhu i od strane najutjecajnijih zemalja svijeta nešto žurno ne poduzme, ova današnja eskalacija krize na Južnom Kavkazu uistinu bi mogla poprimiti velike razmjere, što je u ovako postavljenim globalnim i regionalnim geopolitičkim odnosima (a riječ je, za one koji to ne znaju, o prostoru koji se neposredno naslanja na ionako dovoljno eksplozivnu bliskoistočnu regiju), visokorizičan potencijal koji bi bio vrlo teško upraljiv.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI