Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski čelnik Emmanuel Macron sinoć su, na inicijativu francuske strane, telefonski razgovarali o stanju u Nagorno Karabahu i Bjelorusiji, izvješćeno je kremaljskom uredu za medije.
Čelnici dviju zemalja „razmotrili su naglo zaoštravanje stanja u zoni nagorno-karabaškog sukoba i izrazili zabrinutost u svezi nastavka vojnih aktivnosti“. Pozvali su sukobljene strane na brz i potpuni prekid vatre i deeskalaciju napetosti. „Ukazano je na bezalternativnost rješavanja nagorno-karabaške krize političko-diplomatskim metodama. U tom kontekstu razmotreni su konkretni parametri daljnjeg zajedničkog djelovanja, prije svega u formatu Minske grupe OESS-a“, priopćeno je iz Kremlja.
Dvojica vođa razgovarali su i o stanju u Bjelorusiji, pri čemu je Putin potvrdio „načelni stav o nedopustivosti bilo kakvih pokušaja miješanja u unutarnje stvari suverene države i vanjskog pritiska na legitimne vlasti“.
O stavu Macrona po tom pitanju nije ništa rečeno, ali se od ranije zna kako se on zauzima za zahtjeve bjeloruske oporbe i da ne priznaje novi predsjednički mandat Aleksandra Lukašenka. Posljednjih dana Macron i Lukašenko međusobno su izmjenjivali oštre riječi, govoreći jedan drugome da zbog zahtjeva njihovih naroda „na ulici“ moraju napustiti svoje dužnosti.
Drugim riječima, sudeći prema priopćenju iz Kremlja, barem što se tiče Bjelorusije Putin i Macron (a time i Zapad u cijelosti) ostali su na potpuno suprotnim pozicijama te je jasno kako je Rusija i de facto čvrsto stala iza Lukašenka i da u ovim turbulentnim geopolitičkim vremenima nema namjeru eksperimentirati s demokratizacijom Bjelorusije revolucionarnim putom s obzirom na ruska negativna iskustva iz takvih vrsta „demokratizacija“ – prije svega Ukrajine.