Pogoršavaju se američko-kineski odnosi

Jučer smo izvjestili o uvođenju novih ograničenih američkih sankcija protiv izvjesnih kineskih tvrtki i pojedinaca (Bank of Dagong, Dalian Global Unity Shipping i dvojice kineskih državljana), zbog njihove navodne potpore sjeverno.korejskom režimu.

Ta odluka američkog Ministarstva financija, „amenovana“ predsjednikom Donaldom Trumpom, izazvat će znatno pogoršanje američko-kineskih odnosa, samo privremeno relaksiranih nakon posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga SAD-u početkom travnja, kada se s predsjednikom Trumpom na Floridi dogovorio o pojačanom pristisku Pekinga na Pjongjang glede obuzdavanja njegovog nuklearnog i raketnog programa.

Jučerašnje nove sankcije dovest će do „tektonskog pomaka“ u odnosima Washingtona i Pekinga, izjavio je u intervjuu televiziji CNBC Kylle Bass, šef fonda Hayman Capital Management, kazvši slijedeće:

„Prema mom mišljenju, to što se dogodilo jučer, označava tektonski pomak u odnosima SAD-a i Kine. Američka vlada jednostrano je uvele financijske sankcije protiv kineske banke, transportne tvrtke i nekoliko osoba. Kineski predsjednik Xi Jinping voli imati nadzor nad situacijom i teško da će mu se svidjeti američki jednostrani potezi. Upravo na takav način, kako mi vidimo, djeluje predsjednik SAD-a Donald Trump. Osim sankcija protiv Kine, SAD je također, praktički istovremeno, objavio sklapanje dogovora o prodaji oružja Tajvanu za iznos od 1,4 milijarde dolara. Napomenuo bih kako je Tajvan bio jedna od zona u situaciju oko kojeg je Xi Jinping zamolio Donalda Trumpa da se ne miješa, prilikom njihovog osobnog susreta ove godine. Osim toga, Trump je također ranije govorio o tome kako se spreman susresti i sa sjevernokorejskom vođom Kim Jong-unom. Ali nakon toga se dogodio incident s povratkom američkog studenta Otta Warmbiera iz Sjeverne Koreje i njegovom smrću – ja mislim kako ni o kakvom osobnom susretu sada više nema govora. Zato su se po planu diplomacije odnosi između Kine i SAD-a znatno promijenili – promijenili na lošiju stranu.

Dodao bih, kako posljednjih godina Kina zauzima sve važniji položaj na svjetskoj pozornici, oni sebe smatraju sve snažnijim i pretpostavljaju kako se s njima mora računati. Uloga Kine u gospodarskom planu se uistinu osnažila i to je stvarno tako. Međutim ovdje jest i jedan „ali“ – kineski bankarski sustav proteklih je godina rastao prevelikom dinamikom. Kini dovoljno ozbiljno pripada uloga „loših“ kredita, što u budućnosti može oslabiti kinesko gospodarstvo.“



Glasnogovornik kineskog Ministarstva Lu Kang izjavio je kako je Kina i u Pekingu i u Washingtonu SAD-u izrazila prosvjed glede američkih namjera prodaje oružja Tajvanu. Tajvan je, kaže Lu Kang dalje, nedjeljivi dio kineskog teritorija i taj američki čin predstavlja „ozbiljnu povrednu međunarodnog prava i temeljnih načela međunarodnih odnosa“.

Ako ovim vijestima pridodamo i sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i novog francuskog čelnika Emmanuela Macrona koji je pritom zauzeo oštar protukineski stav vezano uz kineske investicije u EU i dumping cijene kojima kineski biznis mete europsku konkurenciju (a stavovima Macrona po tom pitanju upravo se priklonila i Njemačka), čini se kako Kinu očekuje prilično složeno razdoblje odnosa sa Zapadom. Peking nije uspio „zabiti klin“ između pojedinih ključnih država Zapada, a kako je to izgledalo na zimus održanom Međunarodnom gospodarskom forumu u Davosu, kada je Kina znalački uskočila na „upražnjeno“ mjesto glavnog pokretača tržišne globalizacije nakon najava Trumpove  „America first“ politike i politike povratka američkom izolacionizmu i protekcionizmu. Ta kineska politika potpore globalizaciji i općeprihvatljivim vrijednostima, dodatno bazirana na europskom strahu od nepredvidljivih Trumpovih poteza, još je više došla do izražaja pri sporu između EU i SAD-a vezano uz Parišku konferenciju o klimatskim promjenama i odustajanja Washingtona od potpisivanja zajedničke deklaracije, kada je Peking izjavio kako će, neovisno o američkom stavu, on nastaviti još snažniju borbu za očuvanje planeta Zemlje i investirati nove stotine milijardi u projekte vezane uz obnovljive izvore energije. Međutim, očito je kako i u ovom slučaju geopolitika oduzima primat ravnopravnoj globalnoj tržišnoj utakmici, a za očuvanje okoliša megakorporacije i krupni kapital ionako nije previše briga. Kinu očito čekaju teška vremena u odnosima s Washingtonom, koji upravo sada potvrđuje svoju namjeru izvođenja velikih azijskih vojnih vježbi zajedno s vojskama Indije i Japana, na koje neće pozvati Kinu. Poruka je i više nego jasna.

Original možete pronaći na geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI