Njemačka izvukla „Sjeverni tok“ izvan propisa tzv. plinske direktive EU

Dio plinovoda „Sjeverni tok“, koji se nalazi na teritoriju Njemačke, oslobađa se obveza poštivanja pravila iz prošle godine usvojenih promjena tzv. plinske direktive EU o razdjeljivanju dostavljača plina i vlasnika plinovoda, i osiguranju pristupa trećim stranama za slobodan izvoz svoga plina kroz plinovod. Njemačka dionica „Sjevernog toka“ oslobođena je primjene izmjenjene europske plinske direktive na rok od 20 godina, počevši od 12. prosinca 2019. g., objavila je njemačka Federalna agencija za plinovodne mreže. Time je ovaj ruski projekt i de facto izvučen iz ograničavajućih okvira EU plinske direktive. Vijest je potvrdio investitor  projekta „Nord Stream AG“. Njegov predsjednik Aleksei Zaicev izjavio je kako je njemačka agencija potvrdila nepostojanje negativnog utjecaja „Sjevernog toka“ na konkretno stanje unutarnjeg plinskog tržišta EU.

Međutim, prošloga tjedna, isti njemački regulator odbacio je zahtjev investitora „Nord Strem 2 AG“ da se plinovod „Sjeverni tok 2“ isključi iz obveza EU plinske direktive (ponavljamo: prema toj direktivi, jedna tvrtka ne može biti i vlasnik plinovoda i jedini isporučitelj  plina (u konkretnom slučaju to je „Gazprom“) koji se tim plinovodom isporučuje u EU, a osim toga, i nezavisni isporučitelji plina također moraju imati pristup plinovodu). Naravno, sve su ovo velike igre, usmjerene isključivo na to da „Gazprom“ ne može koristiti više od 50% ukupnih kapaciteta plinovoda koji iznose 55 milijardi m3 plina godišnje jer ostala polovica mora biti rezervirana za druge isporučitelje. Jer svima je jasno kako ti „drugi isporučitelji“ za to neće biti zainteresirani jer bi najprije morali svoj plin dovoditi na rusku obalu Baltičkog mora i potom ga ubrizgavati u plinovod „Sjeverni tok 2“ koji tamo počinje, a što nema nikakvoga smisla jer ima drugih, puno jednostavnijih načina da ga dostave europskim potrošačima. Osim toga, „Gazprom“ može pronaći alternativnu tvrtku koja bi njegov plin prodavala kao svoj i koji bi dalje išao tim plinovodom prema Njemačkoj ili do nekog drugog krajnjeg kupca. Dakle, tu je puno varijanti i još više politike. A najviše je ima, svakako, oko pitanja dovršetka samoga plinovoda „Sjeverni tok 2“ i na to ću se sada primarno i osvrnuti.

Proteklih dana sve češće stižu vijesti o pripremi nastavka izgradnje tj. dovršetka plinovoda „Sjeverni tok 2“, konkretno, njegove posljednje – danske dionice dužine od 80-ak kilometara za svaku od dviju cijevi koliko ih taj plinovod ima. O tome smo pisali na našem portalu, tjednima prateći plovidbu i finalno uplovljavanje ruskog broda-cjevopolagača „Admiral Cherskiy“, u vlasništvu „Gazprom Flota“, u vode Baltičkoga mora. O njegovom nedavnom usidrenju ispred njemačke luke Murkan – logističkog središta za izgradnju „Sjevernog toka 2“, prije nekoliko dana pisao je i američki Bloomberg.

„Gazprom Flot“ ovih je dana s Dalekog istoka poslao još svoja dva pomoćna broda prema Baltičkom moru, a njihovo uplovljavanje u konačno odredište ne može biti u kraćem vremenskom intervalu od mjesec i pol dana. Radi se o brodovima „Ivan Sidorenko“ i „Ostap Sheremet“ koji trenutačno plove pokraj Tajvana, a 27. svibnja očekuju se u Singapuru. Hoće li ići plovidbenom rutom „Akademika Cherskog“, koji je gotovo u cjelosti oplovio afrički kontinent i tako (konstantno u pratnji ruskih vojnih brodova zbog straha od neočekivanog napada nekakvih „modernih gusara“) stigao u europske atlantske vode nije poznato.

Ovi potezi „Gazproma“, kao 51%-tnog vlasnika plinovodnog  projekta „Sjeverni tok 2“ (uz još nekoliko velikih europskih energetskih tvrtki kao ravnopravnih suvlasnika ostalog dioničkog portfelja), jasno ukazuju na planirani nastavak izgradnje, koji je najrealnije očekivati u jesen ove godine s obzirom na sve potrebne administrativne procedure, poput onih s osiguranjima, koje se rješavaju prije svega s Danskom.



Ovi potezi prijete da Sjedinjene Države stave rusku energetsku mega-tvrtku „Gazprom“ pod udar sankcija koje je ta zemlja 21. prosinca uvela protiv svih tvrtki koje sudjeluju u građevinskim radovima na tom projektu, zbog čega su se s gradilišta odmah povukli i veliki brodovi-cjevopolagači u vlasništvu švicarske odnosno talijanske tvrtke, iako im je za dovršetak plinovoda trebalo još svega cca mjesec dana. Ovu mogućnost potvrdio je i američki senator Ted Cruz iz savezne države Teksas, kazavši, kako, ako „Akademik Cherskiy“ počme graditi plinovod, usvojeni zakon o sankcijama obvezuje predsjednika Donalda Trumpa automatski uvesti sankcije.

Jasno je kako u čitavoj ovoj velikoj „igri“ vrlo važnu ulogu imaju i rastezljive pravne nijanse, poput one da spmenuti ruski brodovi ne pripadaju „Gazpromu“, već njegovoj izdvojenoj tvrtci „Gazprom Flot“, kao i to, da će američki potezi prema tom pitanju uvelike ovisiti, kako o unutarnjopolitičkim tako i vanjskopolitičkim elementima. Ali ukoliko bi se to ipak dogodilo i sankcije protiv „Gazproma“ bile uvedene, bio bi to vrlo neugodan udarac za tog ruskog plinskog diva i definitivno bi otežalo njegovu buduću suradnju s europskim i azijskim kupcima koji bi se isto tako našli u opasnoj sferi udara američkih sankcija. To bi, onda, sve skupa, američko-ruske odnose dovelo do nove opasne faze eskalacije i usmjerilo ih prema samom vrhuncu međusobnog neprijateljstva. Upravo će zato sve ovo itekako ovisiti o visokoj politici (zbog čega i postoji navedena pravna rastezljivost u američkom sankcijskom zakonu) pa za sada ipak nećemo ulaziti u dublje analize mogućeg razvoja stanja po tom pitanju.

Ali ono što se sa sigurnošću već zna, jest to, kako je za Rusiju dovršetak „Sjevernog toka 2“ sada, prije svega, pitanje načela i da ona od njegovog dovršetka neće odustati. O tom govore i svi ruski ugledni analitičari, a to se može razaznati i iz jučeršnjih riječi ruskog šefa diplomacije Sergeya Lavrova koji je kazao kako će taj projekt biti završen do kraja. Pritom je upozorio kako ometanja i „podmetanja nogu“ njegovoj realizaciji mogu dovesti do kašnjenja vezano uz početak njegove eksploatacije, a što može imati jedino negativne posljedice po Europsku uniju jer će plin iz toga plinovoda postati skuplji.

Podsjećam kako je ruski predsjednik Vladimir Putin početkom ove godine, nakon što je postalo jasno kako su radovi na dovršetku „Sjevernog toka 2“ bili obustavljeni zbog američkih sankcija, kazao kako će ovaj plinovod s radom početi krajem ove ili početkom 2021. godine. U tom se slučaju radi o gotovo jednogodišnjem prebacivanju prvotno predviđenih rokova, što, naravno, povećava i troškove samih ulagača. A kako sada stoje stvari, ako izgradnja završne dionice tog plinovoda počme na jesen (što je, gledano iz sadašnje perspektive i neki najrealniji rok), Putinova najava mogla bi se obistiniti. Naravno, ako prije toga čitav svijet ne ode „k vragu“.

 

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI