Kraj nuklearnog sporazuma: Iran najavio početak obogaćivanja urana

Nakon SAD-a i Iran odustaje od međunarodnog sporazuma o razvoju njegovog nuklearnog programa, očito, izgubivši strpljenje u iščekivanju konkretnih poteza ostalih potpisnica istog – prije svega triju članica EU: Njemačke, Francuske i Velike Britanije, koji bi vodili do nastavka produljenja normalnih gospodarskih odnosa s Teheranom, poremećenih nako jednostrano uvedenih američkih protuiranskih sankcija, prije svega na njegov energetski i financijski sektor.

Teheran počinje obogaćivanje urana na razinu veću od 3.67%, izvjestio je u nedjelju, 7. srpnja, zamjenik ministra vanjskih poslova i glavni pregovarač o provedbi nuklearnog sporazuma  Abbas Arakchi. Kazao je kako je početak obogaćivanja urana postala druga faza smanjenja preuzetih iranskih obveza iz sporazuma, i ono će se nastaviti produživati svakih 60 dana ukoliko se i drugi potpisnici ne budu pridržavali svojih obveza. Iako su „vrata za diplomaciju još uvijek otvorena“, izjavio je iranski diplomat, nužne su nove inicijative za riješenje nastale situacije. „Mi ćemo Europskoj uniji poslati izjavu da Teheran zaustavlja dio obveza iz  nuklearnog programa“, rekao je Arakchi.

Iran je već u više navrata upozoravao ostale zemlje-potpisnice sporazuma da će biti prinuđen učiniti taj potez, jer je, zapravo, od svibnja prošle godine i uvođenja američkih sankcija on i jedini u potpunosti provodio preuzete obveze koje su iz njega proizlazile. Na taj je način Trumpova administracija i dobila ono što je htjela – konačan „pad“ nuklearnog sporazuma kojeg je ona smatrala štetnim po SAD usprkos toga što su ga upravo Sjedinjene Države same i inicirale i bile glavni sukreator njegovih odredbi i usvajanja u srpnju 2015. godine. Osim Irana i SAD-a, ostale zemlje potpisnice bile su još i spomenuti EU trojac, kao i Rusija i Kina. Taj je sporazum od Irana tražio velike i striktno precizirane restrikcije u razvoju njegovog nuklearnog programa (čega se Teheran sve ove godine i pridržavao, a što su potvrđivala i redovita izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju – zadužene za nadzor provedbe preuzetih obveza), a zauzvrat je istodobno obvezao drugu stranu na ukidanje UN-ovih sankcija protiv Irana, kao i jednostranih američkih sankcija i sankcija EU protiv te zemlje. Između ostalog, jedna od glavnih odredbi sporazuma bila je i  iranska obveza kako u idućih 15 godina neće obogaćivati uran na razinu veću od 3,67%, da neće stvarati zalihe obogaćenog urana, veće od 300 kilograma, kao i da se neće baviti proizvodnjom atomskih bombi.

Zanimljivo je kako američki predsjednik Donald Trump posljednjih tjedana (paralelno s rastućom napetošću u američko-iranskim odnosima i stanjem u Perzijskom zaljevu), nakon prvotnih najava o iranskom odustajanju od preuzetih obveza iz sporazuma postojano izjavljuje kako SAD Iranu nikada neće dozvoliti proizvodnju nuklearnoga oružja. A upravo je spomenuti sporazum, kojeg je Trump jednostrano napustio, i bio najbolje i jedino pravo jamstvo da se to neće dogoditi. Iz toga je očito kako Trumpova administracija, zapravo, ima  posve drugi politički cilj, a to je: svrgavanje iranske vlade i potpuna promjena političkog i društvenog ustroja te zemlje, što ona nastoji dobiti isključivo oštrim sankcijama i potpunom blokadom iranskog izvoza nafte, kojima bi se, osim SAD-a, prema zamislima Washingtona u potpunosti trebala priključiti prije svega EU, ali i ostali „civilizirani“ svijet.

 

Original možete pronaći na www.geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI