Japanski medij o ubrzanoj „rusifikaciji Sjevernih teritorija“

Nakon što je, nedavno, zbog zdravstvenih razloga sada već bivši japanski premijer Shinzo Abe napustio svoju dužnost, iza njega je ostao i njegov „nedosanjani san“ o dogovoru s Rusijom oko spornih teritorija (Japan ih naziva svojim Sjevernim teritorijima) četiriju otoka južnokurilskog arhipelaga. Abe se tijekom svoje dužnosti najdugovječnijeg japanskog premijera često sastajao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i u Japanu i u Rusiji, i slobodno i bez pretjerivanja se može reći kao su dvojica političara izgradili međusobni prijateljski odnos. Isto se tako bez pretjerivanja može reći kako su obojica istinski tražili rješenje za spomenute teritorijalne sporove na obostrano prihvatljiv način, kao preduvjet i za formalno potpisivanje mirovnog sporazuma o završetku Drugog svjetskog rata, što još uvijek nije slučaj i što u znatnoj mjeri otežava sveukupni razvoj bilateralnih odnosa koji imaju vrlo visoku perspektivu kada je riječ o njihovoj ekonomskoj i investicijskoj dimenziji.

Međutim, novonastalo složeno globalno geopolitičko stanje i činjenica kako je Japan ključni američki azijski vojni i politički saveznik nisu dozvoljavali pokretanje ključnih poteza Moskve i Tokija koji bi vodili k rješenju spomenutih problema i prema punoj normalizaciji rusko-japanskih odnosa. Jer jedno su lijepe želje i osobna prijateljstva, a nešto posve drugo nacionalni interesi. U ovakvoj geopolitičkoj konjukturi, kakva je sada u svijetu, Moskva jednostavno nema pravo na potpuno povjerenje prema Japanu, bez obzira na uvjeravanja službenog Tokija kako Japan nikada neće dozvoliti Sjedinjenim Državama razmještaj svojih vojnih baza ili oružanih efektiva na „Sjevernom teritoriju“, koji bi mogli predstavljati sigurnosnu ugrozu Rusiji. Takvog povjerenja u spomenutim geopolitičkim uvjetima ali i zbog negativnog iskustava iz ne tako davne prošlosti povezane s raspadom SSSR-a i Varšavskog pakta, kao i danih obećanja o ne širenju NATO saveza na istok, Moskva više nema. Njezini odnosi s Washingtonom toliko su poremećeni i napeti da si ona takav komoditet, temeljen na datim obećanjima pa čak i eventualnim čvrstim sporazumima po tom pitanju s Japanom, ne može priuštiti. Što, uostalom, međunarodni sporazumi u današnjim konstelacijama snaga i odnosa u svijetu uopće i znače? Primjera je dovoljno za zaključiti – ništa! Pogledajmo samo Iran i njegov nuklearni sporazum, sankcije koje se uvode bez bilo kakve međunarodno-pravne osnove i još puno toga.

U tim i takvim okolnostima puna normalizacija rusko-japanskih odnosa u gore navedenom smjeru jednostavno nije moguća. Na njihovim je političarima sada odluka, hoće li i dalje nastaviti međusobnu političku i gospodarsku suradnju u spomenutim suženim okvirima kakva je bila i do sada, ili će se krenuti u zaoštravanje odnosa, što prije svega ovisi o Tokiju jer je on u ovom slučaju, kako sam smatra, oštećena strana koja traži svoja prava. Naravno, Rusija je svjesna načina na koji je SSSR dobio suverenitet nad spornim područjima ali i činjenice da je taj suverenitet ozakonjen i međunarodno-pravnom potvrdom od strane UN-a, kao posljedice japanske uloge u Drugom svjetskom ratu i isplate ratne odštete.

Ovaj širi uvod potaknut je viješću japanskog medija Yahoo News Japan. U njemu se navodi kako se ubrzava „rusifikacija Sjevernih teritorija“, što je reakcija na rusku odluku o izgradnji suvremenih asfaltnih prometnica na najmanjem od četiriju spornih otoka južnokurilskog arhipelaga – Shikotanu. Tokio je ovu vijest primio „bolno“, kao „simboličnu podudarnost“, neposredno povezanu s odlaskom premijera Shinzoa Abe. Upravo je on, piše navedeni japanski medij, obećao „osobno staviti točku u teritorijalnom sporu s Rusijom“. I s njegovim odlaskom simbolično dolazi do nagle „rusifikacije Sjevernih teritorija“.

„Ujutro, 23. rujna, odobren je početak cestovnih radova na izgradnji desetaka suvremenih prometnica s asfaltnim pokrovom između sela Malokurilskoe i Krabozavodskoe. Ranije na Shikotanu asfaltne prometnice nisu gradili. Nova trasa gradi se u okviru infrastrukturnog programa „Plan razvoja Kurilskog arhipelaga“. Završetak izgradnje prometnice planira se za iduću godinu. Za mali Shikotan ona predstavlja važnu arteriju, koja će povezati po otoku razbacana naselja“, navodi se u članku japanskog medija. On također podsjeća kako je u rujnu prošle godine na tom otoku svečano otvorena u Rusiji najveća tvornica za preradu ribe, što sve svjedoči o njegovoj „rusifikaciji“. S druge strane navodima japanskoga medija treba dodati kako Moskva izjavljuje da zbog neriješenih sporova s Japanom ona ne može svoje stanovništvo na tim otocima isključiti iz razvoja i stvaranja normalnih uvjeta za život.



I sam medij Yahoo News Japan navodi kako je „ranije Shikotan po razvoju infrastrukture zaostajao za značajno većim (otocima) Iturup i Kunashir“.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI