HOĆE LI EU OVO SKUPO PLATITI? Slijedi ruski odgovor na protjerivanje diplomata pri NATO-u

Foto: Wikimedia Commons

NATO savez nedavno je donio odluku o smanjenju ukupnog broja akreditacija za Rusiju i protjerivanju ruskih diplomata iz njene misije pri NATO-u u Bruxellesu jer se za njih smatra da su neprijavljeni obavještajni časnici.

U startu je bilo jasno kako će ta odluka izazvati protuodgovor Moskve, što je jučer potvrdilo i tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći o čemu će konkretno biti riječ.

Danas se na ovu temu oglasio ruski medij Kommersant, koji je, pozivajući se na svoje izvore, objavio koje mjere Moskva može poduzeti nakon spomenutih poteza NATO saveza protiv ruskih diplomata.

Izvori tog medija tvrde kako se mjere protuodgovora sada koordiniraju u međuresornom formatu. Međutim, navodi se dalje, već je odlučeno da će se oni odnositi na Vojnu misiju za vezu Sjevernoatlantskog saveza u Moskvi, koja djeluje pod pokroviteljstvom veleposlanstva Belgije.

Isti medij naglašava kako je vojna suradnja između Rusije i NATO saveza zamrznuta na inicijativu NATO-a nakon sjedinjenja Krima s Rusijom 2014.g., a da sastanci Vijeća Rusija-NATO nisu održani više od dvije godine. Stoga, u misiji, osmišljenoj da posebno osigura ova pitanja, “možete ostaviti samo jednu osobu, to će biti dovoljno”, rekao je jedan od sugovornika Kommersanta.



Izvori također nisu isključili mogućnost da Rusija sama zatvori svoju misiju pri NATO savezu.

“Ako savez ne dođe sebi, moglo bi doći do gašenja naše tamošnje stalne misije”, kazao je jedan od sugovornika spomenutog ruskog medija.

Ovdje bismo dodali slijedeće: ako bi došlo do povlačenja ruskih diplomata i ukidanja Vijeća Rusija-NATO, to bi značilo i potpuni prekid međusobnih kontakata Moskve i te vojno-političke organizacije. Zapravo, oni bi u tom slučaju bili svedeni isključivo na vojne kontakte Moskve i Washingtona. To i ne bi bilo ništa neobično ili nelogično s obzirom kako se zna tko je u NATO savezu “prva violina” i tko po čijoj “glazbi pleše”.

Osim toga, odnosi Moskve i Bruxellesa (i kao sjedišta EU, a ne samo NATO-a) krajnje su poremećeni i, zapravo, već duže vrijeme ne postoje bilo kakvi kontakti koji bi se odvijali s ciljem rješavanja određenih konkretnih pitanja ili projekata od zajedničkog interesa.

Bruxelles bi se time samoisključio iz mogućnosti kreiranja vojnih odnosa s Moskvom, kao što se već ranije samoisključio i u političkom smislu, nametanjem proturuskih sankcija i prekidom svih međusobnih inicijativa i kontakata po pitanju projekata od zajedničkih interesa, prepustivši sve na rješavanje svom prekoatlantskom “starijem bratu”.

Iako takav mogući scenarij ne odgovara jakim članicama EU, prije svega Njemačkoj i Francuskoj, čiji bi interesi bili prepušteni slabašnom Bruxellesu, on možda odgovara Washingtonu i Moskvi. Jer, što njima trebaju posrednici u rješavanju ključnih svjetskih problema, a najviše oni iz okvira EU koji se međusobno ne mogu dogovoriti niti o ključnim pitanjima koja opterećuju samu Uniju, a kamoli o onima globalnog karaktera, piše Geopolitika.news.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI