Operater plinovoda „Sjeverni tok 2“, tvrtka Nord Stream 2 AG, koja je do sada završila 44% radova na izgradnji toga plinovoda, koji će dnom Baltičkog mora povezivati rusku i njemačku obalu, 24. travnja uputila je pismo šefu Europske komisije s molbom za davanje potvrde o tome, da se uvjeti izgradnje plinovoda „Sjeverni tok 2“ neće mijenjati.
Gazprom je do sada već položio 1080 kilometara cijevi za ovaj plinovod, potvrđeno je jučer iz sjedišta tog ruskog plinskog diva, nakon razgovora predsjednika Gazproma Alekseia Millera i izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Njemačke u Rusiji Ruedigera von Fritscha.
Foto: Aleksei Miller i Ruediger vov Fritsch
Na sastanku se razgovaralo o uspješnom izvođenju dosadašnjih radova, kao i velikoj važnosti toga plinovoda za energetsku sigurnost Europe i Njemačke, objavio je Gazprom.
Istovremeno je operater projekta, tvrtka Nord Stream 2 AG (u većinskom vlasništvu Gazporma, u iznosu od 51%) poslao pismo Jean-Claude Junckeru, s molbom da EU službeno potvrdi kako nikakvih promjena uvjeta gradnje toga plinovoda neće biti tj. da, ukoliko ih i bude neće biti lošiji u odnosu na druge takve plinovode kojima se plin dostavlja u EU. Drugim riječima, da se zakon neće primjenjivati isključivo na ruske plinovode.
Riječ je, naravno, o nedavno usvojenim promjenama u tzv. europskoj plinskoj direktivi, kojima se onemogućuje da ista tvrtka bude i vlasnik plinovoda i većinski dobavljač plina koji iz trećih zemalja dolaze na teritorij EU (a upravo je to slučaj i s ovim plinovodom koji se intenzivno gradi, ali čija je gradnja počela prije od u travnju ove godine usvojene, spomenute konačne odluke EU).
Iako je ubrzo nakon uvođenja zakonskih promjena u EU plinsku direktivu ruski ministar energetike Aleksandar Novak izjavio kako su one puno „mekše“ od prvotno planiranih i da neće utjecati na dinamiku izgradnje „Sjevernog toka 2“, činjenica je kako Rusi oko svega ipak traže i dodatna jamstva, o čemu svjedoči i navedeno pismo. Iz toga proizlazi kako još uvijek postoji određena bojazan i skepsa vezano uz “podmetanja nogu” koja mogu utjecati na planirani završetak ali i ukupnu operacionalizaciju tog velikog energetskog projekta kojemu se oštro protive Sjedinjene Države i njezini istomišljenici, najvećim dijelom unutar istočnih članica EU. Osim toga, nitko sa sigurnošću ne može reći što će se u EU događati nakon predstojećih parlamentarnih izbora u svibnju ove godine i koje će političke opcije u Bruxellesu ubuduće voditi glavnu riječ. Kakav će biti njihov stav prema dosadašnjoj energetskoj politici EU ali i prema Rusiji upće, hoće li se raditi o kontinuitetu sadašnje politike, nekim „kozmetičkim“ promjenama ili njezinoj kardinalnoj i radikalnoj rekonstrukciji, u svakom slučaju doznat ćemo vrlo brzo.
Original možete pronaći na www.geopolitika.news