Iz velikog trosatnog intervjua kojeg je za francuski medij Le Point dao predsjednik Pete Republike Emmanuel Macron, objavljenog jučer – izdvajamo njegove ključne i najzanimljivije dijelove. Naravno, znatan dio izrečenog mora se promatrati i u kontekstu aktualne predsjedničke predizborne kampanje, čiji se drugi krug odvija 24. travnja i u kojem sudjeluje i sam Macron. Ali neovisno o tome, uvijek se s pozornošću i ozbiljnošću treba odnositi prema izjavama koje daje bilo koji šef Republike Francuske – države s velikim utjecajem ne samo na tlu Europe i, uostalom, zemlje s nuklearnim naoružanje. Ono takve države ( koje ga posjeduju) ipak smješta u posebnu i privilegiranu kategoriju unutar svijeta složenih međunarodnih odnosa.
Oko onog što nas trenutačno najviše zanima – rata u Ukrajini, Macron je prilično pesimističan, prije svega kada je riječ o odnosima s Rusijom i izgledima za rješavanje spomenute krize. Prema njegovom mišljenju, oružani sukob će biti dug, pravi su pregovori s Vladimirom Putinom malo vjerojatni u ovoj fazi, a Zapad ima malo utjecaja na ukupno stanje.
Predsjednik Macron, koji je jedan od svjetskih lidera koji je najčešće razgovarao s ruskim kolegom Putinom, kaže kako nakon njih nije sumnjao u Putinove namjere i da je on (Putin) “opsjednut idejom” da Zapad nastoji uništiti Rusiju.
“Mislim da smo na početku ere koja se mijenja. Prvo, vraća se rat na europsko tlo, nasilje od strane države, što se nije dogodilo još od vremena Jugoslavije. Za naše narode ovo je poseban šok: možemo ponovno umrijeti. Osim toga, činjenica da sila s nuklearnim oružjem može, iz teritorijalnih razloga, zaprijetiti nuklearnim ratom je revizija gramatike odvraćanja. … Ovo je sve što sada moramo uzeti u obzir. Ako je do sada, 2008. u Gruziji i 2014. u Ukrajini, Rusija vršila invaziju uz određena ograničenja i kao odgovor na druge događaje, ovaj put je napravila namjerni izbor rata. Ovo je pravi jaz”, kazao je Macron.
Macron to objašnjava “opsesijom koja je obuzela Vladimira Putina o izdaji sporazuma iz 1990. o neširenju NATO-a i želji da se uništi njegova zemlja”.
“Tome se pridodaje osjećaj da je Zapad napustio Rusiju u vrijeme akutne krize na Kavkazu (pretpostavljamo da je riječ o događajima iz 1990-ih .i tzv. dvama čečenskim ratovima, op.GN.), povezan s islamskim terorizmom”, rekao je Macron.
Vrlo je zanimljivo je kako Macron u intervjuu ne odbacuje niti odgovornosti Zapada za aktualnu tragediju, i ona se odnosi na to da “nije promislila o europskoj sigurnosnoj arhitekturi” koja se još uvijek temelji na NATO-u, dok je Varšavski pakt nestao. Čineći to, Zapad je “dozvolio da (u Rusiji) procvjeta osjećaj poniženja”.
Druga greška, prema njegovom mišljenju, bila je reakcija Zapada na događaje iz 2014. godine (Ukrajina, pripojenje Krima). Sankcije usvojene u to vrijeme bile su samo “umjereno učinkovite”, jačajući Putinovo povjerenje u slabost Zapada.