Danski ministar obrane izjavio je u petak da bi Rusija mogla napasti zemlju NATO-a u roku od tri do pet godina. “Ruski kapacitet za proizvodnju vojne opreme strahovito je porastao”, rekao je ministar obrane Troels Lund Poulsen za danske novine Jyllands-Posten, prenosi Anadolu. “Ne može se isključiti da će Rusija u razdoblju od tri do pet godina testirati članak 5. i solidarnost NATO-a. To nije bila procjena NATO-a 2023. To su nove informacije koje sada dolaze u prvi plan”, rekao je. “Rusija potencijalno ima volju (pokrenuti napade). Sada također mogu imati sposobnost u smislu vojne sposobnosti ranije nego što smo očekivali”, dodao je danski ministar obrane.
Danska je u prosincu postigla obrambeni sporazum sa SAD-om koji američkim trupama i vojnoj opremi oogućava stacioniranje na danskom tlu. Desetogodišnji sporazum najavljen je nakon što su Sjedinjene Američke Države potpisale slične sporazume s Finskom i Švedskom. U ožujku prošle godine Danska je osnovala fond od milijardu dolara za vojnu, civilnu i poslovnu pomoć Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je američkom novinaru Tuckeru Carlsonu u nedavno objavljenom intervjuu da Rusija ne namjerava napadati europske države i širiti sukob izvan Ukrajine. Međutim, malo je vjerojatno da će Putinove izjave umiriti zapadne političare i vođe koji odbacuju Putinove tvrdnje i nastavljaju pozivati na daljnju pomoć Ukrajini. Tako je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu za njemačke medije objavljenom u subotu pozvao Europljane da pojačaju proizvodnju oružja kako bi se povećala opskrba Ukrajine i napunile vlastite zalihe, a njemački kancelar Olaf Scholz optužio je Putina da je u intervjuu ispričao “potpuno apsurdnu priču o podrijetlu ovog rata“.
Rusija povećava potrošnju
Vladimir Putin u studenom je službeno odobrio značajno povećanje vojne potrošnje. Nacrt proračunskih planova vrijedan 36,6 bilijuna rubalja (oko 376,7 milijardi eura) za 2024. godinu predviđa otprilike 30% fiskalne potrošnje za oružane snage. Potpisani proračun, koji obuhvaća sljedeće tri godine, bilježi značajan porast potrošnje i označava značajan porast ulaganja u obranu, pri čemu se očekuje da će potrošnja na obranu i sigurnost zajedno činiti oko 40% ukupnih proračunskih rashoda. Ovaj porast predstavlja povećanje potrošnje za obranu od gotovo 70% u usporedbi s 2023., što odražava nepokolebljivu predanost Rusije ratu u Ukrajini.
Pored toga, ruska obrambena industrija uspjela je povećati proizvodnju raketa unatoč kontrolama izvoza na komponente proizvedene na Zapadu. Proizvodnja raketa premašila je prethodne razine, s trenutnom proizvodnjom od oko 115 do 130 raketa dugog dometa svakog mjeseca, uz dodatnu proizvodnju 100 do 115 raketa kraćeg dometa. Unatoč povećanju, proizvodnja raketa još uvijek nije na razini koja bi zadovoljila Moskvine željene stope upotrebe, te Rusija nadopunjuje svoje zalihe kroz suradnju sa Sjevernom Korejom i Iranom
Nadalje, Rusija je navodno značajno povećala proizvodnju vojne opreme, uključujući povećanje proizvodnje nekih vrsta vojne opreme i do deset puta, što obuhvaća rakete, bespilotne letjelice, borbena vozila i topništvo, čime je potvrdila svoju namjeru nastavka provođenja “specijalne vojne operacije” u Ukrajini.