Bidenova liberalna politika suočena s velikom krizom na granici s Meksikom

Foto: Wikimedia Commons

U nešto više od 40 dana, Bidenova administracija poništila je gotovo svako od tih postignuća koje je učinila prethodna administracija. Pravne alate i programe koji su našu granicu činili najsigurnijom koju sam vidio sustavno su uništavali predsjednik Biden i njegova administracija nastojeći ublažiti granični režim progresivnim metodama ljevice.  Još jednom je politika nadvladala javnu sigurnost i širu zabrinutost, kazao je Homan

Nastavlja se kaos na američko-meksičkoj granici vezano uz pokušaj mase migranata da ilegalno prijeđu državnu granicu i bolji život pokušaju pronaći u SAD-u. To je definitivno posljedica nove liberalne migracijske politike predsjednika Joe Bidena, koji se svo vrijeme mandata njegovog prethodnika Donalda Trumpa oštro protivio njegovim mjerama, poduzetim s ciljem sprječavanja ilegalnog ulaska stanovnika Latinske Amerike na prostor SAD-a. Jedna od najviše kritiziranih mjera svakako je bila i ona o izgradnji graničnog zida s Meksikom, iako je Trump poduzeo i niz političkih poteza, poput sporazuma s Meksikom o zadržavanju ilegalnih migranata na njihovom teritoriju dok se ne riješe pitanja izdavanja azila. Ali dolaskom na vlast nove američke administracije sve je to de facto poništeno. Već prvih dana nakon stupanja na dužnost, Biden je zaustavio izgradnju graničnog zida i otkazao spomenuti sporazum s Meksikom, a, osim toga, izdalo je i izvršnu uredbu kojom se zahtjeva da vladini agenti moraju dobiti posebnu dozvolu za uhićenje ilegalnih stranaca koji nisu teški kriminalci.

Međutim, taj humaniji pristup (kako ga nazivaju američki demokrati) ovom velikom problemu, čini se – donosi i prve gorke plodove za novu administraciju s obzirom da ona sve više gubi nadzor nad ozbiljnom situacijom koja se posljednjih tjedana stvorila na južnoj američkoj granici. Zbog toga su je otvoreno počeli kritizirati čak i oni liberalni mainstream mediji koji su je uvijek i u svemu više-manje bespogovorno podržavali. Tako je, ni manje ni više nego voditeljica CNN-a Brianna Keylar u srijedu optužila Bidenovu vladu da želi umanjiti razmjere problema, “koji je prije svega kriza”. A da se uistinu već radi o pravoj krizi, sličnoj onoj, posljednjoj, iz svibnja 2019. g. kada su federalni agenti priveli više od 140 tisuća ilegalnih migranta, pokazuju neumoljivi podaci:

Američka imigracijska i carinska uprava (ICE) izvijestila je kako su njezini časnici na američkim granicama (uglavnom s Meksikom) u veljači 2021. godine zadržali 100.441 osobu, što je 28% više nego mjesec dana ranije. Zbog naraslog problema guverner Teksasa Greg Abbott zaprijetio je podizanjem tužbe protiv savezne vlade u Washingtonu i najavio svoju namjeru da dijelove državne nacionalne garde pošalje na granicu s Meksikom.

Tom Homan, bivši vršitelj dužnosti direktora ICE-a i osoba koja je još u srpnju prošle godine predvidjela da će, ukoliko postane predsjednik, Joe Biden izgubiti kontrolu nad Južnom granicom, izjavio je za Fox News kako Bidenova administracija nerado priznaje da postoji granična kriza jer su je “oni stvorili”. U nešto više od 40 dana, Bidenova administracija poništila je gotovo svako od tih postignuća koje je učinila prethodna administracija. Pravne alate i programe koji su našu granicu činili najsigurnijom koju sam vidio sustavno su uništavali predsjednik Biden i njegova administracija nastojeći ublažiti granični režim progresivnim metodama ljevice. Još jednom je politika nadvladala javnu sigurnost i širu zabrinutost, kazao je Homan.



S druge strane demokrati i Bidenova administracija novi veliki val migracije na SAD, osim kritiziranjem Trumpovih poteza, tumače i do sada neviđenom ekonomskom nestabilnošću, pandemijama, uraganima, nasiljem i nezaposlenošću u njihovim zemljama i td, o čemu je govorila i glasnogovornica vlade Jen Psaki. Koliko je u tome bila uvjerljiva prosudite sami. Dovoljno je kazati kako su republikanci „nanjušili krv“ i krenuli u protunapad na svim frontovima.

Naime, jasno je kako Republikanska stranka na ovo što se sada događa ne može ostati ravnodušna jer o svemu tome i programski ima posve oprečne stavove u odnosu na Demokratsku stranku. Sve ovo što se događa samo produbljuje nepremostivi jaz između „dvije Amerike“ koje nisu podijeljene isključivo po ideološkim odrednicama, kako se to često prenaglašava i u našim medijima, već i po nizu tzv. praktičnih pitanja, od kojih je, ono, u svezi ilegalne migracije, samo jedno i najmanje je vezano uz stereotipe prema kojima su jedni humani i liberalni, a drugi neosjetljivi za probleme jadnih ljudi i rigidni. Naime s porastom ilegalne migracije, što potvrđuje statistika, dolazi i do porasta svake vrste kriminala, zlouporaba opojnih droga, smanjivanja slobodnih radnih mjesta za domicilno stanovništvo zbog priljeva jeftine radne snage i mnogočega drugog oko čega se demokrati i republikanci nikada neće složiti. I zato nije čudo da bivši predsjednik Donald Trump posljednjih tjedana bez ikakvih problema „mete“ i „čisti“ „nepoćudne“ kadrove iz Republikanske stranke za koje smatra da su mu okrenuli leđa pred kraj njegovog mandata. Stranke – kojoj je još, usprkos porazu na izborima – na čelu a to će vjerojatno i ostati. On, uostalom, nikada nije niti priznao poraz na predsjedničkim izborima, ali, što je još važnije, za dobar dio Amerikanca koji su stajali iz njega on je još uvijek jedini predsjednik. Ali to je već jedna posve druga tema.

S druge strane, Joe Biden se skrio iz javnosti: od početka mandata održao je svega dvije konferencije za medije, a glavninu političkih aktivnosti na državnoj razini obavlja potpredsjednica Kamala Harris, kao i čelnik State Departmenta Anthony Blinken. Zabilježen je i nedavni medijski gaf kada se Biden nije mogao sjetiti imena svog ministra obrane. Sve to ukazuje kako pravi problemi po američku administraciju tek dolaze, i po nju nikako ne bi bilo dobro da se u njima ne počne snalaziti s obzirom na izbore za Kongres koji se održavaju već iduće – 2022. godine.

I da zaključimo s predmetnom temom, prenoseći izjavu svojevrsnog ideologa američkog konzervativizma Patricka Buchanana. On je, u svojoj kolumni za portal Newsmax, izjavio, kako se danas „na granici ne formira samo kriza nacionalne sigurnosti, već i kriza nacionalnog opstanka. Jer je nemoguće shvatiti, s obzirom na politiku Bidenove administracije, kako se invazija na Ameriku može zaustaviti.”

Dakle, unutarnja politička scena u SAD-u sve je samo ne bliska nekakvoj svenacionalnoj američkoj pomirbi i okupljanju političkih snaga i elita te zemlje oko Bidena i njegovog demokratskog tima. O tome bi itekako morali voditi računa i oni koji sada kreiraju politiku Europske unije, da se za nekoliko godina ponovo ne bi neugodno iznenadili vijestima s druge strane Atlantika, sličnim onima nakon Trumpove pobjede 2016. godine.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI