Bosna i Hercegovina nema etnički, nego problem sustavne korupcije, rekao je Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za zapadni Balkan, u razgovoru za Hinu.
“Da budem iskren, problem u BiH nije etnički, nego su to sustavna korupcija i nedostatak vjerodostojnosti političkih aktera koje utječu na sposobnost državnih institucija da ispravno funkcioniraju”, rekao je Escobar u Zagrebu gdje je sudjelovao na sastanku Američko-jadranske povelje (A5).
Suprotno od dijela zapadnoeuropskih političara koji zagovaraju napuštanje etničkih kriterija u BiH, poput njemačkih socijaldemokrata čiji će čelnik biti novi kancelar, američki izaslanik naglašava da ustroj s tri konstitutivna naroda ostaje “temelj američke politike u BiH”.
“Politički konsenzus može se postići ograničenim reformama, a ne izmjenom strukture Daytona“, rekao je naglasivši kako SAD s bosanskohercegovačkim političkim akterima trenutno radi na izmjeni izbornog zakona kako bi se zadovoljila sva tri naroda u BiH.
Bošnjački birači dosad su tri puta svojim glasovima izabrali Željka Komšića za hrvatskog člana BiH predsjedništva, a u dvaput su iz izvršne vlasti Federacije BiH isključene stranke za koje je glasala velika većina hrvatskih birača.
“Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dayton neće uspjeti, pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH”.
Pritisak na političare u BiH da prihvate reforme trebao bi doći odozdo, od stanovnika, smatra Escobar.
“Važno je da biraju političare koji žele postići rješenja koja će odgovarati svima u državi, a ne samo njihovoj stranci i narodu”, rekao je.
Pritisak se može postići i sankcijama, no Escobar naglašava da “o njima ne voli govoriti jer ne želi da regija stekne dojam da je SAD u njoj angažiran prvenstveno sankcijama”.
Sankcije postoje, ali neće biti usmjerene na Republiku Srpsku i Federaciju ili na njihove građane, nego na korumpirane pojedince, rekao je Escobar.
Objasnio je da Dodik, koji pokušava oslabiti središnje institucije BiH, “nije jedini, ali je najaktualniji problem” u toj državi.
Upitan razgovara li Washington sa zapadnoeuropskim državama o potrebi ubrzanja procesa proširenja EU-a, Escobar je rekao da “o tome pričaju cijelo vrijeme”.
Nedavno je održan susret Kvinte, formata koji okuplja SAD, UK, Italiju, Francusku i Njemačku, gdje je jednoglasno zaključeno da šest država zapadnog Balkana “što je prije moguće” mora postati dio EU-a, rekao je.
Ministri za europske poslove članica EU-a još su u ožujku 2020. postigli politički dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, no to se do današnjeg dana nije ostvarilo.
Dio analitičara tvrdi da je EU time ostavio te dvije zemlje ostavio na cjedilu, posebno Sjevernu Makedoniju koja je radi grčke blokade pristala promijeniti svoje ime, za što nije nagrađena niti otvaranjem pregovora.
Analitičari vjeruju kako je to dio uzroka teškog poraza vladajuće, proeuropske stranke premijera Zorana Zaeva na lokalnim izborima prošli mjesec. Skoplje vodi i spor s Bugarskom oko pitanja jezika.
“Mi se nadamo da ćemo ubrzati proces proširenja i o tome razgovaramo sa zapadnim državama”, rekao je Escobar koji vjeruje da će Albanija i Sjeverna Makedonija, nakon Hrvatske, biti iduća “priča o uspjehu” europske integracije.
Kazao je kako regija bilježi velik gospodarski rast, dva do tri puta brži od zapadne Europe. “Europi će trebati takav rast, a regiji će trebati Europa da ga nastavi. Stoga je proširenje pitanje vremena, a ne toga jesu li vrata otvorena“.
Komentirajući tvrdnje poput one predsjednika Zorana Milanovića o tome da Srbija nema iskrenu želju za članstvom u EU-u, Escobar je rekao da ta zemlja “povijesno, kulturno i sve više ekonomski pripada Europi” te da većina njezinih državljana vjeruje da je njihova budućnost u tom savezu.
“Srbija je kao svoj strateški cilj navela članstvo u EU-u te je već povezana s tim savezom. Mislim da je taj proces već daleko odmaknuo”. Escobar se slaže da bi Srbija, koja dvije godine nije otvorila pregovaračko poglavlje, trebala biti brža u tom procesu, ali je istaknuo da je manji napredak ipak postignut.
“Po pitanju usklađenosti vanjske politike s EU-om, Srbija je ove godine bila bolja nego u dugo vremena”, kazao je, navodeći europski mehanizam koji mjeri poklapanja u vanjskopolitičkim odlukama prema kojem je Srbija dvije trećine u skladu s EU-om.
Escobar je rekao da je u Hrvatsku došao i kako bi naglasio koliko sadašnja američka vlada cijeni odnos s Hrvatskom koja je “doista postala strateški partner”. Pokazuje to i ukidanje viza hrvatskim državljanima za SAD. “To nije bio dar, to je rezultat rada hrvatskih institucija”, naglasio je. “To je veće postignuće nego što javnost shvaća” i pokazuje povjerenje američkih vlasti prema Hrvatskoj.
Od članica EU-a vize za Ameriku još moraju imati državljani Bugarske, Rumunjske i Cipra.
Escobar je kazao kako se nada da će Hrvatska i SAD u bližoj budućnosti pokrenuti bilateralni strateški dijalog o “produbljivanju partnerstva” i u drugim sferama osim vojne i političke – komercijalnoj, financijskoj, obrazovnoj i kulturnoj. Hrvatska je “jedna od najimpresivnijih partnera” SAD-a u ovom dijelu Europe, zaključio je Bidenov izaslanik.