Krajem srpnja objavljeni su i službeni podaci o stanju američkog gospodarstva u posljednjem tromjesečju, koji su potvrdili njegov pad za cca 1 %. S obzirom kako se radi o padu dva tromjesečja za redom jasno je kako su se Sjedinjene Države našle u recesiji iako Bidenova administracija to negira govoreći o povećanju radnih mjesta i sličnim pozitivnim vijestima koje su posljedica njezine politike. Međutim, ekonomski udžbenici su jasni i zna se koja su mjerila ključna za konstataciju ulaska gospodarstva u recesiju, a to su upravo gore navedeni.
Bilo kako bilo, tržišta, u pravilu, reagiraju svojom logikom a ne logikom političara. O tome svjedoči i slijedeća vijest:
Na Wall Streetu su u ponedjeljak u opreznom trgovanju najvažniji indeksi blago pali, nakon što su u srpnju ostvarili najveći mjesečni skok u zadnje dvije godine, dok investitori za nove smjernice čekaju ključne podatke o zaposlenosti u najvećem svjetskom gospodarstvu, piše tportal.hr.
Dow Jones indeks spustio se na početku tjedna 46,7 bodova ili 0,14 posto, na 32.798 bodova, S&P 500 indeks 0,28 posto, na 4.118 bodova, a Nasdaq za 0,18 posto, na 12.368 bodova.
Tako su indeksi blago pali nakon prošlotjednog uzleta, potaknutog špekulacijama da Fed možda neće trebati dizati kamatne stope onako agresivno koliko su se neki pribojavali, navodi tportal.
Ovdje bismo dodali: upravo je dizanje kamatnih stopa glavni mehanizam za snižavanje visoke inflacije svih regulatora. Međutim, nije dobar za investitore tj. ulagače jer može usporiti gospodarstvo i potaknuti nezaposlenost.
Pritom je S&P 500 u trgovanju neprestano oscilirao između pozitivnog i negativnog područja, jer su investitori bili na oprezu nakon što je, kao i tehnološki Nasdaq, u srpnju ostvario najveći mjesečni dobitak još od 2020. Od početka godine, međutim, ti indeksi su još u minusu, pri čemu S&P za otprilike 14 posto, navodi tportal.
Američka središnja banka poručila je da joj je cilj suzbiti inflaciju i smanjiti potražnju podizanjem kamatnih stopa, no to izaziva strahove, jer je FED od početka godine već dignuo ključnu kamatnu stopu za ukupno 2,25 postotnih bodova te najavio da će njegov pristup zaoštravanju monetarne politike nadalje biti pod utjecajem pokazatelja.