Američki medij USA Today, u subotu, 28. studenog, navodi, pozivajući se na Pentagon, kako je američkom nosaču zrakoplova Nimitz i pratećoj udarnoj skupini brodova naložen povratak u zonu Perzijskog zaljeva radi osiguranja “obrambene sposobnosti” tijekom povlačenja američkih trupa iz Iraka i Afganistana.
Povlačenje dijela američkog kontingenta iz te dvije zemlje do 15. siječnja, koje je najavio aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump, može se smatrati razlogom za povratak udarne grupe brodova u tu regiju. Međutim, prema mišljenjima brojnih analitičara, glavni motiv ipak je bila očekivana eskalacija iz iranskog smjera, gdje je posljednjih dana zabilježen porast napetosti. Posljednja dva mjeseca Trumpovog boravka u Bijeloj kući, u Sjedinjenim Državama i Izraelu nazivaju se “vrlo osjetljivim razdobljem” u kojem se može dogoditi nagla eskalacija sukoba s Iranom, gotovo do ulaska u međusobni izravni oružani sukob.
Pentagon je naredio raspoređivanje Nimitza u Perzijskom zaljevu neposredno uoči atentata na vodećeg iranskog nuklearnog znanstvenika Mohsena Fakhrizadeha u blizini Teherana, koji se smatrao ključnom osobom za razvoj iranskog nuklearnog programa
Taj je atentat izazvao veliku pozornost svjetske javnosti i uvelike se uspoređuje s organiziranom likvidacijom zapovjednika specijalnih postrojbi Quds iranskog Korpusa straže islamske revolucije generala Qassema Soleimanija u bagdadskoj zračnoj luci početkom siječnja ove godine, od strane američkih bespilotnih letjelica. I tada i sada u Teheranu su ukazivali na “izraelski trag” u obje operacije.
Sve se to poklopilo i s prošlotjednim iznenadnim dolaskom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Saudijsku Arabiju i to u vrijeme dok je u Rijadu boravio američki državi tajnik Mike Pompeo.
I dok Sjedinjene Države dovlače dodatne snage na granice Irana (o tome smo pisali na našem portalu, vidi poveznicu ispod teksta), dotle Iran obećava izuzetno oštar odgovor na najnoviji atentat, a njegove su političke i vojne elite jedinstvene u odlučnosti da se osvete za još jedan “izdajnički udarac” na Iran. Iranski vjerski vođa i glavna osoba u Iranu ajatolah Sayyid Ali Hamnei u svojoj je poruci od subote naredio da se “kazne odgovorni” za teroristički napad na Mohsena Fakhrizadeha, čelnika Organizacije za istraživanje i inovacije iranskog ministarstva obrane (info: IRNA), dok je predsjednik Hassan Rouhani u govoru na televiziji optužio Izrael za ubojstvo. Tada je kazao slijedeće: “Naš narod je mudriji, neće dopustiti da se namami u zamku cionističkog režima (Izrael). Iran će nesumnjivo odgovoriti na mučeništvo našeg znanstvenika u pravo vrijeme.”
Iz Rouhanijeve izjave lako se može iščitati kako je Iran svjestan činjenice da ga žele isprovocirati na rat u povoljno vrijeme za svoje protivnike. Zato je realnije za očekivati asimetričnu reakciju, na koju se Teheran odlučio i nakon spomenutog siječanjskog ubojstva na svog karizmatičnog generala. Podsjećamo, tada se njegov protuodgovor sastojao u raketnom napadu na bazu Ain al-Assad na zapadu Iraka, koju koriste američke snage, izvršenom u noći sa 7. na 8. siječnja.
U svakom slučaju, do Bidenovog preuzimanja vlasti u Bijeloj kući (krajem siječnja iduće godine) još je puno vremena, sasvim dovoljno za daljnje zaoštravanje situacije u Perzijskom zaljevu. Kako će se ona dalje odvijati vrlo je teško prognozirati i s obzirom na Trumpove „egzibicije“ vezane uz (ne)priznanje svog izbornog poraza, ali i nastojanja Izraela i američkih ključnih zaljevskih partnera, prije svih Saudijske Arabije, da maksimalno iskoriste preostalo vrijeme i svedu iranske vanjskopolitičke ambicije, uključno i one oko razvoja njegovog nuklearnog programa, na najmanju moguću mjeru. Svaki oštriji iranski protuodgovor na takva nastojanja samo bi išao na ruku i Trumpu i spomenutoj „ekipi“, ali je glavno pitanje ono – do koje mjere Teheran uopće ima pravo na strpljivost s obzirom na sve ovo što mu se događa?