Nakon prijetnji rukovodećih osoba bivše Jugoslavenske narodne armije da će izvršiti vojni udar, srušiti demokratski izabranu vlast u Hrvatskoj te uhititi predsjednika Tuđmana i uže vodstvo, oko 600 naoružanih hrvatskih dobrovoljaca s područja tadašnje općine Virovitica odlučilo je krenuti u akciju. Predvođeni Đurom Dečakom (tadašnjim tajnikom Općinskog odbora HDZ-a) opkolilo je i blokiralo virovitičku vojarnu namjeravajući obraniti hrvatsku vlast i stanovništvo svog kraja 21. siječnja 1991. godine.
Nakon uspjele blokade Dečak je na gradskom sajmištu, u samom centru Virovitice, izvršio smotru domoljuba iz Virovitice i okolice koji su u to vrijeme bili jedina dragovoljno organizirana i naoružana skupina hrvatskih ljudi na tlu Republike Hrvatske.
Poslije pregovora, hrvatsko vodstvo je zaključilo da nije vrijeme za eskalaciju sukoba te je zapovijedilo deblokadu vojarne što su dragovoljci i učinili. Nakon toga krenula je odmazda.
Zloglasna Kontraobavještajna služba (KOS) bivše JNA, pod osobnim vodstvom svog načelnika generala Aleksandra Vasiljevića, u jutarnjim satima na današnji dan 25. siječnja počinje s uhićenjima. Prvi je uhićen predvodnik bunta Đuro Dečak, a zatim i Antun Habijanec.
Nekoliko dana kasnije zatvoren je i Vinko Belobrk. Krenulo se i s uhićenjima aktivnih vojnih osoba koje su se stavile na raspolaganje obrani Hrvatske. Uhićeni su Franjo Kovač i Vlado Šabarić, dok KOS nije uspio u naumu da se dočepa tadašnjeg ministra obrane RH Martina Špegelja te Ivana Belanija koji je bio u užem vodstvu KOS-a gdje je pokušao organizirati hrvatske domoljube unutar službe. Vojni sud JNA u Zagrebu osudio je Virovitičane na tri godine zatvora, ali su do izvršenja presude pušteni na slobodu. Početak rata u Hrvatskoj spriječio je izvršenje presude.
Ova uhićenja nisu pokolebala dragovoljce virovitičkog kraja, tako da je upravo ovaj kraj bio prvi u Hrvatskoj gdje je već u rujnu 1991. došlo do osvajanja prvih značajnijih srpskih uporišta na Bilogori, a kasnije i pravih četničkih gnijezda kao Miokovićevo (današnji Đulovac), te cijelog Papuka i Bilogore.
Podsjetimo, Virovitica je trebala biti prva točka famozne linije Velike Srbije na potezu Virovitica – Karlovac – Karlobag. Početkom rata u virovitičkom kraju živjelo je 12 % Srba i 3 % onih koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni.