Na današnji dan 1991. godine u Sarajevu su se sastale delegacije Hrvatske i BiH, koje su predvodili dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.
Došlo je do obostrane suglasnosti da je rješenje jugoslavenske krize moguće samo – demokratski.
BiH do danas nezadovoljna
No, dok je Hrvatska imala jasnu viziju svoje zemlje kao neovisne i demokratske, sa jasno zacrtanim okvirima, Bosna i Hercegovina do toga rješenja nije došla niti danas. Daytonskim sporazumom koji je doveo do njihova konačna rješenja, i sada je malo tko zadovoljan.
Od samoga osnutka Bosne i Hercegovine, tj. postizanja njezine samostalnosti, vode se polemike o ustavnom uređenju BiH. Jedan od dva uvjeta za međunarodno priznanje BiH bio je Cutileirov plan, koji je odredio ustavno uređenje BiH kao države sastavljene od tri unije.
Plan koji je potpisan za priznavanje BiH nikada nije proveden u djelo zbog odustajanja Alije Izetbegovića i muslimanskih političara koji su to pravdali raznim „strategijama i taktikama“ kojima su željeli postići samostalnost BiH. Tijekom sukoba u BiH ponuđeno je mnoštvo planova koji su trebali odrediti ustavno uređenje BiH i prekinuti sukobe triju zaraćenih strana. Potpis na sve ponuđene mirovne sporazume i planove za BiH su stavili hrvatski predstavnici u BiH i Hrvatskoj. Bošnjački i srpski predstavnici su odustajali od većine planova najviše zbog nemogućnosti dogovora o uređenju BiH. Bošnjaci su ustrajali na „cjelovitoj“ BiH kao unitarnoj državi, dok su srpski predstavnici željeli potpuno odcjepljenje osvojenih dijelova BiH ili stvaranje „države u državi“, pojasnila je prof. Tokić-Marić u svom radu.
Neuspjeli planovi
Nakon Cutileirovog plana, potpisan je Vance -Owenov plan no ni on nije uspio kao ni svi prijašnji Pregovori će se i dalje nastaviti, uz pokušaj pronalaženja rješenja za sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, tj. za ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i za prekid sukoba. Nakon još jednog neuspjelog plana za prekid sukoba u BiH javlja se novi plan koji po novom pregovaraču T. Stoltenbergu nosi naziv Owen-Stoltenbergov plan. Ovim planom država BiH je trebala biti uređena kao konfederacija. Pri predlaganju novoga mirovnog plana za rješenje sukoba na tlu Bosne i Hercegovine lord Owen u izjavi za BBC istakao je kako njegov najveći problem privoljeti bosanske Muslimane da pregovaraju.
Ulazeći u petu godinu rata u BiH i Hrvatskoj končano je došlo do prekida ratnih djelovanja. U Daytonu u mjesecu studenom 1995. potpisan je prekid rata između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Glavnu i odlučujuću riječ u pregovorima je vodila američka diplomacija na čelu s Billom Clintonom. Hrvate je u pregovorima zastupala delegacija Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom i delegacija Federacije BiH na čelu s predsjednikom Krešimirom Zubakom. Bošnjake je predstavljala delegacija BiH na čelu s predsjednikom Predsjedništva Alijom Izetbegovićem, a Srbe delegacija SR Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Nakon potpisivanja sporazuma o uspostavi Federacije BiH Hrvati i Bošnjaci su združenim snagama uspjeli nadvladati srpsku vojsku i osloboditi veći dio Bosne i Hercegovine, a sve to uz obilnu američku podršku.