Pobunjeni Srbi i JNA su na današnji dan 1991. godine potpuno okupirali najveće selo negdašnje kninske općine – Kijevo.
Pritisak srpskih pobunjenika, koji su ubrzo blokirali selo, počeo je još nakon demokratskih izbora 1990. godine.
U noći 27. na 28. travnja 1991. godine blokadu probijaju hrvatski redarstvenici koji formiraju policijsku postaju Kijevo.
U sukob se zatim uključila JNA postavljajući blokade između Civljana i Vrlike te Kijeva i Polače. Od tada je prometna komunikacija Kijevljana s ostatkom Hrvatske tekla preko brda Kozjaka. Usprkos tome i u Kijevu je održan referendum o samostalnosti na kojem je dana stopostotna potpora opciji hrvatske samostalnosti. Tada je JNA tenkovima i transporterima zauzela cestu ispred policijske postaje kako bi se uklonili svi oblici organizirane obrane. To je dignulo na noge cijelo selo te su svi stali kao živi štit između tenkova i policijske postaje.
Ipak, pritisak se nastavio. Dopremanje humanitarne pomoći je onemogućeno, a Kijevljane se pokušavalo obeshrabriti na brojne načine, uključujući zabranu odlaska iz mjesta trudnicama i teškim bolesnicima. Kijevo, osim što je prvo mjesto koje je napala JNA simbolizira i početak zločinačkog pohoda Ratka Mladića i Mile Martića. Kada njihovu ultimatumu nije udovoljeno, Kijevo je napadnuto svim raspoloživim sredstvima.
U tri paklena dana za napade je korišteno topništvo, tenkovi i transporteri, a zrakoplovi su u valovima ispuštali kasetne bombe. Slabo naoružani branitelji nisu se mogli oduprijeti ovakvim napadima pa je drugoga dana formiran zbjeg preko Kozjaka prema Maovicama i Drnišu. Veći broj Hrvata povlačio se prema Dinari, gdje će ostati 14 dana nakon pada Kijeva. U borbama je zarobljeno 70 pripadnika obrane. Veći broj starijih osoba ostao je u Kijevu izložen nemilosti osvajača.