Na Plitvicama se u organizaciji MUP-a i u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića obilježava 32. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve u Domovinskom ratu.
U povjesnici MUP-a o akciji “Plitvice”, u kojoj je poginuo Jović, piše da nakon višestranačkih izbora 1990. godine i uspostave nove demokratske vlasti u Hrvatskoj dio stanovništva srpske nacionalnosti nije htio prihvatiti promjenu te je nasilno „balvan revolucijom“ počelo rušenje demokratski izabrane vlasti s ciljem stvaranja svoje SAO Krajine kao dijela Velike Srbije.
Pripadnici milicije tzv. SAO Krajine iz Knina 28. ožujka 1991. zauzeli su područje Nacionalnog parka Plitvičkih jezera i blokirali državnu cestu D-1, tada glavnu prometnicu između sjevera i juga Hrvatske, i odbili su zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske da se povuku. Zato je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 30. ožujka 1991. donio odluku o provedbi akcije “Plitvice”.
Iste večeri, nešto prije ponoći, prva specijalna postrojba Ministarstva unutarnjih poslova, Antiteroristička jedinica Lučko zauzela je Koranski most na kojem su već bile zastave tzv. SAO Krajine i Jugoslavije, a rano ujutro 31. ožujka pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje spajaju se s pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko i hrabro nastavljaju glavnom prometnicom prema hotelu Jezeru.
Na pomoćnom pravcu, kako bi se dodatno osigurala uspješnost akcije, borbeno djeluju pripadnici Jedinice za posebne namjene Kumrovec. Na glavnom pravcu djelovanja pripadnici paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine iz zasjede su iz dugog automatskog oružja pucali na kolonu vozila s hrvatskim redarstvenicima.
Ispalili su i tromblonsku minu koja je pogodila autobus pun hrvatskih redarstvenika, no ona srećom nije eksplodirala. Pod terorističkim rafalima, hrvatski policajci iskočili su iz autobusa i otvorili paljbu, pružili otpor, a najizloženijii među njima, 22-godišnji Josip Jović pogođen je u nezaštićeni dio tijela i poginuo.
Vijence će danas podno spomenika Josipu Joviću položiti hrvatski predsjednik Zoran Milanović i predstavnici Hrvatskog sabora i Vlade te obitelj pokojnog redarstvenika, pripadnici udruga čiji su članovi sudjelovali u akciji “Plitvice”: Udruga ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko ‘90, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga Prvi hrvatski redarstvenik, Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata RH i Udruga PJP Kumrovec ‘90.
Počast Josipu Joviću odat će i izaslanstva Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije, općina Plitvičkih jezera i Ciste Provo te Hrvatski generalski zbor i predstavnici više braniteljskih udruga.
U prigodnom će programu 23 nova pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko dobiti ambleme Specijalne policije.
BOŽINOVIĆ OVAJ PUT IZBJEGAO MILANOVIĆA
U četvrtak, na 32. godišnjicu smrti Josipa Jovića, prvog hrvatskog branitelja koji je stradao u Domovinskom ratu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović položio je vijenac na njegov grob u Aržanu te je pritom istaknuo kako je on simbol stradanja mladih u Domovinskom ratu.
Božinović je naglasio da je Josip Jović simbol stradanja hrvatske mladosti u obrani domovine i da smrt Josipa Jovića obilježavamo kao prvu žrtvu, prvu suzu, ali i kao utemeljenje slobode i prosperiteta koji danas uživamo. On je istaknuo da je naša obveza stalno se vraćati tim izvorima te se moramo sjetiti da se upravo na žrtvi branitelja i žrtvi Josipa Jovića utemeljila sloboda i prosperitet koji danas živimo.
“Ovdje u Imotskoj krajini više od dvije stotine mladih je položilo svoje živote u obrani Hrvatske i to je nešto što moramo nositi stalno sa sobom kao spomen i znak zahvalnosti i što moramo prenositi mladim generacijama”, istaknuo je.
Božinović je rekao da mladi moraju znati kako je nastala hrvatska država, da su njihovi vršnjaci tada stali u obranu Hrvatske te kako bez njih ne bi bilo Hrvatske koja je međunarodno priznata i koja je prepoznata, danas članica Europske unije, država koja je potpuno integrirana u onaj dio svijeta u kojem su Hrvati uvijek željeli biti.
Vijenci su na grob Josipa Jovića položeni i svijeće su zapaljene od strane njegove obitelji, izaslanstva Splitsko-dalmatinske županije, predstavnika osam općina Imotske krajine i Grada Imotskog te mnogih braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata i predstavnika Udruge Josip Jović iz njegovog rodnog Aržana.
Na obilježavanju u spomen na poginulog Josipa Jovića i sve poginule hrvatske branitelje sudjelovala je i policijska Klapa Sveti Mihovil. Josip Jović je postao pripadnik jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje 5. kolovoza 1990. godine te je poginuo na Uskrs 31. ožujka 1991. godine na Plitvičkim jezerima, na dan koji je ostao zapamćen kao Krvavi Uskrs. Imao je 22 godine, a pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Osnovna škola koju je pohađao u Aržanu danas nosi njegovo ime.