Eksplozija ‘zvončića‘, eksplozivnog punjenja zabranjenih kazetnih bombe kojima su 2. i 3. svibnja 1995. pobunjeni Srbi gađali središte Zagreba, novi je tužan i mučan podsjetnik na sumorne godine rata u Hrvatskoj u prvoj polovici davnih 90-ih godina prošlog stoljeća.
Zvončić, koji je eksplodiralo na lokaciji koja je bila meta raketnih udara te 1995., vjerojatno je upravo zaostalo smrtonosno kazetno streljivo iz 1995. Sve se dogodilo na krovištu zgrade na Strossmayerovu trgu. Radnik na krovu je ozlijeđen, a policija je o svemu kratko izvjestila.
“Danas oko 9 sati ujutro na gradilištu na trgu J. J. Strossmayera tijekom izvođenja radova došlo je do eksplozije, a tom je prilikom jedan od radnika ozlijeđen. Sve okolnosti događaja, kao i kvalifikacija ozljeda radnika, bit će poznati nakon policijskog očevida”, kazali su iz PU Zagrebačke.
Zvončić se aktivirao na krovištu prilikom uklanjanja greda, dasaka i crjepova. Neslužbeno se doznaje da su radniku ozlijeđena dva prsta, ali oni neće biti amputirani.
BOLAN PODSJETNIK
A što se to točno dogodilo prvih dana svibnja 1995.godine?
Drugog dana operacije Bljesak, u utorak 2. svibnja 1995. te 3. svibnja, srpski pobunjenici su s okupiranoga hrvatskog teritorija napali središte Zagreba raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem, tzv. “zvončićima”, pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a oko 200 ih je ranjeno.
Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije, a među ranjenima hrvatska primabalerina Almira Osmanović i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani HNK-a na Mažuranićevom trgu.
Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar, na središte grada, ADU te zračna luka Pleso.
U napadu na dječju bolnicu u Klaićevoj ozlijeđeno je dvoje djece, jedno od njih tromjesečna beba, dva djelatnika bolnice i troje roditelja. U dvorištu bolnice poginuo je tijekom deaktiviranja “zvončića” pirotehničar zagrebačke policijske uprave, a kasnije je teško ozlijeđen još jedan pirotehničar, razminiravajući “Chromos” na Žitnjaku.
Bolnicu su ubrzo obišli američki, ruski i francuski veleposlanik. Peter Galbraith je pritom izjavio kako je neshvatljivo da se 50 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata događa takav barbarizam i naglasio da se radi o čistom kršenje svih normi međunarodnog prava, a oružje koje se upotrebljavalo u napadima služi jedino i isključivo ubijanu što više ljudi. Ruski veleposlanik Leonid Kerestedžijanc napomenuo je da je samo dva dana ranije bio u toj bolnici s unukom te dodao kako se napad na civile i Dječju bolnicu jednostavno ne može oprostiti.
Zagrepčani, ali i cijela hrvatska i svjetska javnost, bili su zgroženi i napadom na Hrvatsko narodno kazalište, u kojem se upravo odvijao pokus međunarodnoga baletnog projekta “Donauballet”. Ranjeno je 14 osoba, uključujući šest stranih državljana i to iz Ukrajine, Velike Britanije, Poljske i Slovenije.
NAREDIO MILE MARTIĆ ZBOG PORAZA U BLJESKU
Napad je naredio Milan Martić, čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na Haškom sudu s kaznom od 35 godina zatvora. U presudi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznosi se da su kasetni projektili iz VBR Orkan kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je – s obzirom na to da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa – odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km.
Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom. Raketiranje Zagreba 3. svibnja odnijelo je dva života – osim pirotehničara koji je poginuo na zadatku u Klaićevoj bolnici, 6. lipnja preminuo je i teško ozlijeđeni student filmske režije prve godine.
Tijekom napada prvoga dana na Zagreb prikupljeno je i deaktivirano 490 neeksplodiranih zvončića. U listopadu 2013., prigodom sanacije krova na Dječjoj bolnici, pronađen je zaostali “zvončić” koji je Protueksplozijska služba sigurno detonirala, ali tek nakon što je u operacijskoj dvorani ispod toga krova uspješno završen operativni zahvat.
U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995. 3. lipnja 2013. otvoren je Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995.