Na današnji dan u Elizejskoj palači u Parizu, službeno je potpisan Daytonski sporazum.
Sama konferencija se održavala od 1. do 21. studenoga 1995,, a glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Podjela BiH
Daytonskim sporazumom donesena je odluka kako će svaki od tri konstitutivna naroda birati vlastitog člana u Predsjedništvo BiH. Osim toga, teritorijalno su se ustrojila dva entiteta – hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH na 51% teritorija (nastala Washingtonskim sporazumom) i Republika Srpska na 49% teritorija.
Hrvati su dali najviše, 5% teritorija BiH, vraćajući Srbima 9% današnje RS te povlačeći se iz Unsko-sanske županije i općine Donji Vakuf. Tako je Hrvatska nakon sporazuma kontrolirala 21% BiH, u usporedbi s 26% prije Daytona.
Srbi su dobili veliki dio planinskog teritorija koji su prije nadzirali – 4% teritorija od Hrvata i mali dio od Bošnjaka. S druge strane, bili su prisiljeni prepustiti Sarajevo i neke bitne točke na istoku Bosne i Hercegovine. Time je postotak srpskog dijela narastao na 49%, u usporedbi s oko 46% prije Daytona.
Bošnjaci su dobili najviše – gotovo cijelo Sarajevo te neke bitne položaje u istočnoj Bosni i Hercegovini, čime je njihov udio u teritoriju s 28% narastao na 30%.
Posebna je stavka bio distrikt Brčko, koji je podijeljen tako da su Bošnjaci kontrolirali većinu južnih područja (oko 150km²), Srbi su kontrolirali sjeverna područja (oko 190 km²), a Hrvati su kontrolirali ostatak, dio blizu općine Orašje te dvije enklave u južnim dijelovima općine (oko 150 km²).
Sporazum je okončao rat, ali nije donio mir
Daytonskim sporazumom došlo je do mirovnog ugovora o uređenju BiH i do okončanja rata, no do danas on je u toj zemlji donio mnoge probleme i jednako je aktualan kao i u vrijeme kada je potpisan. Postao je izvor nesuglasja triju strana, tumačio se na razne načine i mnogim ustavnim i pravnim odredbama koje su i danas na snazi postao je kočnica suživota.
Još jučer je američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Eric Nelson sugerirao da je došlo vrijeme za promjene Daytonskog sporazuma najavivši da će Sjedinjene Države odlučno poduprijeti napore da BiH postane funkcionalna demokratska država.