CRNA GORA PRIZNALA: Ovoliko je naših vojnika ’91. poginulo u Hrvatskoj

Na današnji dan 1992. godine, Crnogorsko Ministarstvo obrane po prvi puta je iznijelo službene podatke u kojima priznaje da je na području Hrvatske od početka rata poginulo 86 crnogorskih vojnika a 955 ih je ranjeno.

Dubrovnik – najveća crnogorska sramota

Iako se sudjelovanje Crne Gore u napadu na Hrvatsku najčešće stavlja u kontekst napada na Dubrovnik koji se smatra jednom od “najvećih crnogorskih sramota”, ova zemlja koja je stavljena u sjenu Srbije nikada nije eksplicitno prozvana za izazivanje rata.

Ipak, Crna Gora je za vrijeme 90-tih bila u sklopu “krnje Jugoslavije”, te je uz Srbiju ostala vezana sve do 2006. godine, a u međuvremenu, je, jasno, novačila svoje vojnike u svim ratovima koji su se odvijali u tom periodu.

Što se tiče njezinog sudjelovanja u ratu protiv Hrvatske, kao što je već gore spomenuto, najviše joj se zamjera i pamti napad na Dubrovnik u koji su bili involvirani visoki crnogorski oficiri JNA, mahom obučavani u Bileći.  Tijekom opsade toga grada, ubijeno je 546 ljudi, od čega 116 civila i 430 branitelja, a više stotina njih je ranjeno. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod blokadom, od čega 138 dana bez struje i vode. Prognano je 33.000 osoba i uništen je 2071 stambeni objekt.



S druge strane…

Obzirom da na području Dubrovnika nije bilo srpske manjine koja bi se osjećala ugroženom, niti je bilo vojnih postrojba i objekata od kojih bi im prijetila opasnost, brojni su analitičari zaključili kako je motiv crnogorskog napada bio otimačina i pljačka.

S druge strane, čini se kako običan crnogorski narod nikada nije odobravao sudjelovanje svojih vojnika u napadu na Hrvatsku, a njihov bivši predsjednik Milo Đukanović se zbog toga čak i ispričao. Ni dobar dio angažiranih vojnika koji su u tadašnje vrijeme kao visokorangirani pripadnici JNA dobivali važne strateške zadaće – suštinski to nije želio. Najvjerodostojniji dokaz koji toj činjenici ide u prilog je samoubojstvo admirala Vladimira Barovića koji je, prije nego što je zapovjedio napad, počinio samoubojstvo, te u oproštajnoj poruci napisao kako “ne može pucati u nedužan narod”.

Osim toga, Crna Gora ne bježi niti od namirivanja ratne štete koju je nanijela Hrvatskoj. S tim procesom je započela 2010. godine kada je jednom Dubrovčaninu isplatila 30 tisuća eura za njegov brodić ukraden 1991. sa veza u Cavtatu.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI