Brijunska deklaracija – tromjesečna odgoda proglašenja neovisnosti RH

povijest.hr

Slobodan Milošević odbio je doći na sastanak, no od Srba je ipak bio prisutan Borisav Jović

Poznata Brijunska deklaracija, kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, potpisana je 7. srpnja 1991. godine. Učinjeno je to na ultimatum Europske zajednice, čija su 3 ministra vanjskih poslova došla na Brijune. Bili su to Hans van den Broek iz Nizozemske, Jacques Poos iz Luksemburga i João de Deus Pinheiro iz Portugala. Od njih je Hrvatima najpoznatiji Hans van den Broek, koji je kasnije bio i povjerenik EU. 

Domaćin sastanka na Brijunima bio je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Najveću korist od sastanka imala je Slovenija, jer je njime okončan rat u toj državi, tzv. Desetodnevni rat. Slovenski predstavnici bili su predsjednik Milan Kučan, premijer Lojze Peterle, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i predsjednik parlamenta France Bučar. Jugoslavensku stranu u pregovorima predstavljali su savezni premijer Ante Marković, ministar vanjskih poslova Budimir Lončar, viceadmiral Stane Brovet i većina članova Predsjedništva SFRJ.

Slobodan Milošević odbio je doći na sastanak, no od Srba je ipak bio prisutan Borisav Jović.

Strane potpisnice suglasile su se s prihvaćanjem prve promatračke misije EZ-a na teritoriju zahvaćenom oružanim sukobima. Nadalje sve strane složile su se da doslovno moraju biti poštovana sljedeća načela, da bi se osiguralo mirno rješenje:

  • Narodi Jugoslavije jedini mogu odlučiti o vlastitoj budućnosti,



  • U Jugoslaviji je došlo do razvoja nove situacije, koja zahtijeva pažljivo nadgledanje i pregovore između različitih strana,

  • Pregovori moraju početi hitno, ne kasnije od 1. kolovoza 1991, o svim aspektima budućnosti Jugoslavije, bez ikakvih preduvjeta i na osnovi principa sadržanih u Završnom dokumentu iz Helsinkija i u Pariškoj povelji o novoj Europi 

  • Kolektivno Predsjedništvo mora imati potpune ovlasti i ispuniti svoju političku i ustavnu ulogu, u pogledu saveznih oružanih snaga,

  • Sve strane suzdržat će se od bilo kakvih jednostranih koraka, a osobito od svih nasilnih postupaka.

Time je jugoslavenska kriza definitivno institucionalizirana i internacionalizirana, a iz EZ-a su očekivali da će Deklaracija dovesti do smirivanja stanja na terenu.

Zaustavljanje hrvatskog proglašenja neovisnosti na tri mjeseca nažalost nije spriječilo nastavak ofenzivnih operacija JNA i pobunjenih Srba u Hrvatskoj.

Podsjećamo, jedan dan prije isteka tromjesečnog roka raketirani su Banski dvori u Zagrebu. Kad je tromjesečni moratorij konačno istekao, Hrvatski sabor je proglasio odcjepljenje od SFRJ, 8. listopada 1991. na povijesnoj sjednici u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici (sabornica na Gornjem gradu bila je tada u opasnosti da postane meta novog raketnog napada).

Facebook Comments

Loading...
DIJELI