Više sjedenja, manje jakih potpornih mišića leđa!

U velikoj većini slučajeva uzrok bolova u leđima i križima je u pritisku na mišiće i ligamente koji okružuju kičmeni stup ili je uzrok u tzv. disk herniji

Velik se broj ljudi često tuži na bolove u križima. Svake godine jedan dio njih ode i pod kirurški nož u nadi da će se izliječiti ili barem smanjiti bolove. No, svi se stručnjaci slažu da naš, sve više sjedeći način života, smanjuje sposobnost da se koliko-toliko odupremo pritisku tijela na kosti i druge potporne strukture u leđima. Takav način života slabi potporne mišiće, koji pomažu leđima da se održavaju u uspravnom položaju.

Dakle, u velikoj većini slučajeva uzrok bolova u leđima i križima je u pritisku na mišiće i ligamente koji okružuju kičmeni stup ili je uzrok u tzv. disk herniji. Naravno, postoji čitava lista još drugih mogućih, ali rjeđih uzroka. To su, na primjer: bolesti trbušnih organa, rak, upala zglobova (artritis), osteoporoza (šupljikavost kostiju zbog hormonalnih ili starosnih promjena), infekcije, itd.

Između kralježaka nalaze se hrskavični jastučići, pločice, tzv. “diskovi”.

Sa starenjem ti diskovi postaju tanji, “degeneriraju”. Takva degeneracija obično uzrokuje uglavnom blage, povremene križobolje i ukočenost. Međutim, znatno značajniji uzrok disk bolova rezultira nakon iskliznuća disk pločice, što se može dogoditi kod naglog, nespretnog pokreta leđa, tj. križa. Tako iskliznuti disk pritisne na najbliži nerv koji izlazi iz kičmene moždine i izazove jaku bol što se proširi i uzduž noge.

Navodimo nekoliko važnih preporuka koje mogu pomoći u sprječavanju križobolje:



  1. Tjelovježba: Bilo koje vježbanje koje općenito jača tjelesne mišiće, istodobno pomaže i leđima. Većina specifičnih vježbi za leđa, uključuje i jačanje trbušnih mišića, kako bismo pomogli “prednju liniju” obrane od opuštenih, neuspravnih leđa. Preporučuju se različiti programi tjelovježbi i veći dio njih je djelotvoran ako ih se redovno provodi. Jedna od najboljih vježbi, ako je osoba može podnositi, je ona kad se leži na leđima, sa savinutim koljenima, pa se gornji dio tijela podiže i spušta (tzv. “trbušnjaci”),
  2. Naučiti ispravno podizati teret i sagibati se: Sagibanje i podizanje tereta s ispruženim koljenima je loše za leđa. Umjesto toga, sagibanje i podizanje tereta treba obavljati sa savinutim koljenima. Teži teret treba držati što je bliže moguće uz tijelo.
  3. Održavati ispravan položaj tijela: Leđa valja držati uspravno. I položaj kod spavanja je također važan – a to znači da je najbolje izbjegavati spavanje na trbuhu i umjesto toga spavati na stranu ili na leđima. Čvrst – a ne tvrd madrac – također je od pomoći. Konačno, visoke pete cipela mogu biti u redu što se tiče mode, međutim, one su loše za leda.
  4. Skidanje prekomjerne  tjelesne  težine: Izgleda da je to odgovor za sve, ali logika jasno ukazuje da prekomjerna tjelesna težina (naročito ono što se “prelijeva” preko remena hlača!) – predstavlja dodatni napor za leđa.

Navedene mjere neće spriječiti sve nezgode s leđima i križima, ali će sigurno pomoći mnogim  osobama  u  sprječavanju  daljnjih  napada bolova u leđima i križima, a možda će im pomoći da čak izbjegnu i operativni zahvat.

 

 

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI