Trudnoće i uzimanje oralnih kontraceptiva štite jajnike i smanjuju rizik od pojave raka

Ženski spolni sustav je sustav organa koji se anatomski nalazi u zdjelici. Služi za razmnožavanje, a sastoji se od sljedećih organa: jajnik (lat. ovarium), jajovod (lat. tuba uterina), maternica (lat. uterus), rodnica (lat. vagina), te stidnica (lat. vulva)

Ženski spolni sustav je sustav organa koji se anatomski nalazi u zdjelici. Služi za razmnožavanje, a sastoji se od sljedećih organa: jajnik (lat. ovarium), jajovod (lat. tuba uterina), maternica (lat. uterus), rodnica (lat. vagina), te stidnica (lat. vulva).

Maternica – prehrana i zaštita ploda

Maternica (lat. uterus), organ je ženskog spolnog sustava, koji se nalazi u zdjelici iza mokraćnog mjehura i ispred debelog crijeva. Maternica je, osim kod čovjeka, spolni organ i u većine ženskih jedinki sisavaca. Glavna funkcija maternice je prehrana i zaštita ploda.

Maternica je kruškoliki organ okrenut vrhom prema dolje. U tijelu maternice nalazi se trokutasta šupljina, materište (lat. cavum uteri). Ta se šupljina nalazikod žena koje su rodile, dok su kod nerotkinja stijenke maternice priljubljene.



Dijelovi maternice su: tijelo maternice (lat. corpus uteri) i vrat maternice (lat. cervix uteri). Između trupa i vrata nalazi se suženi dio (lat. isthmus), koji anatomski pripada trupu maternice, a funkcionalno vratu (kod poroda donji uterini segment isthmusa ima važnu ulogu). Dno maternice (lat. fundus uteri) dio je tijela maternice koji se nalazi izbočen iznad hvatišta jajovoda za maternicu. Rogovi maternice dijelovi su maternice na koje se vežu jajovodi. Maternice je duga 7,5 cm (4 cm trup, 0,5 cm suženi dio, 3 cm vrat), a teška 40 do 60 grama kod odrasle žene.

Vrat maternice dijelimo na dio koji se nalazi u rodnici (lat. portio vaginalis cervicis) i dio izvan (lat. pars supravaginalis cervicis). Porcija se nalazi otprilike 1 cm u rodnici, dok je ostatak dug otprilike 2 cm.

Maternica nije fiksirana u jednom položaju. Ona je gibljiva u smjeru lijevo-desno i naprijed-nazad i smještajem se stalno prilagođuje punoći mokraćnog mjehura i debelog crijeva (npr. pun je mjehur lagano potiskuje prema nazad). Dok stojimo, ispražnjenog mjehura i debelog crijeva, tijelo maternice naslanja se na mokraćni mjehur i nagnuto je prema naprijed (tzv. antefleksija). Ta se pozicija razlikuje od žene do žene, kao uostalom i kod svake žene tijekom različitih životnih razdoblja.

Kod otprilike 20 posto žena tijelo maternice naslanja se na debelo crijevo, okrenuto u smjeru prema kralježnici. Takva se pozicija naziva retrofleksija. Ukoliko je kod žena maternica u retrofleksiji, a pritom žena ne osjeća probleme, nema razloga za paniku. Tek manji broj žena osjeća probleme poput bolova tijekom spolnog odnosa ili menstruacije, a rijetke zbog toga trebaju liječenje.

Maternica je građena od tri sloja: potrbušnica (lat. perimetrium) – vanjski sloj, serozna ovojnica srasla sa mišićnim slojem. Mišićni sloj (lat. myometrium) – najdeblji sloj, koji se sastoji od snopova glatkih mišića i male količine vezivnog tkiva između glavnih snopova. Sluznica maternice (lat. endometrium) – sloj koji obavija unutrašnjost materišta, a sastoji se od epitela (jednoslojnog cilindričnog i žlijezdanog) i veziva i koji tijekom menstruacijskog ciklusa prolazi kroz određene promjene.

Svakoga se mjeseca tijelo žene priprema za moguću trudnoću. Pod utjecajem hormona estrogena i protesterona endometrij stalno mijenja debljinu i izgled. Prije menstruacije povećava se i buja. Dođe li do oplodnje, oplođena će se jajna stanica smjestiti u taj zadebljali endometrij koji će potom hraniti fetus u njegovim prvim tjednima života. No, ako oplodnja izostane, endometrij se ljušti i žena ga doživljava kao menstrualno krvarenje. Odmah po menstruaciji endometrij je tanak, da bi se pod utjecajem estrogena ponovo počeo regenerirati i ponovno bubriti.

Jajnici – stvaraju jajne stanice

Jajnici su parne spolne žlijezde koje sadrže zametne stanice i stvaraju ženske spolne hormone. To su parni organi koji su dio unutrašnjeg reproduktivnog sistema žene. Smješteni su s obje strane maternice i u našem organizmu imaju dvojaku ulogu. Jajnici djeluju kao žlijezde s unutarnjim lučenjem i proizvode i oslobađaju spolne hormone estrogen i progesteron, te stvaraju i oslobađaju jajne stanice. Ovalnog su oblika, slični bademu. Najčešće su dugi 3 – 5 cm te široki 1,5 – 3 cm.

Po rođenju djevojčice u jajnicima su pohranjena sve njezine (ženine) jajne stanice. Zapravo, bilo bi ispravnije reći i prije rođenja, jer one se nalaze u jajnicima već na polovini trudnoće. Tako svaka žena dolazi na svijet opremljena s približno 200-300 tisuća nezrelih jajnih stanica u jajnicima, veličine 50-100 mikrometara. Svaki mjesec u tijelu žene sazrijeva jedna jajna stanica.

Menstrualni ciklus je razmak između dvije menstruacije. Prvi dan krvarenja (menstruacije) računa se kao početak menstrualnog ciklusa, a kraj menstrualnog ciklusa je dan prije početka sljedećeg menstrualnog krvarenja. Razmak između menstrualnih ciklusa najčešće je između 21. do 35. dana. Menstruacija je ciklično krvarenje iz materice u toku fertilnog doba koje nastaje kao posljedica ljuštenja endometrija ukolikonije došlo do oplodnje.

Naime, ukoliko oplodnja izostane de Graafov folikul jajne stanice puca, nivo hormona pada i nastaje ljuštenje materice. Krv i oljušteno tkivo materice izbacuju se kroz vaginu. Događa se uobičajeno na svakih 28 do 29 dana s tim da taj razmak može biti različit i kretati se od 21 do 35 dana. Menstrualni ciklus počinje u pubertetu.

Prva menstruacija naziva se menarha i obično nastupa u dobi od 12. do 13. godine. Najnovija ispitivanja pokazuju da danas djevojčice ranije ulaze u pubertet. Prekomjerna težina rizični je faktor za rani početak puberteta. Menstrualni ciklus se završava menopauzom. Predmenopauza počinje kad intervali između krvarenja postaju sve duži. Menopauza obično nastupa u dobi od oko 51 godine.

Poremećaji menstrualnog ciklusa

Neredovite menstruacije: Nakon prve menstruacije moguće je da sljedećih par menstruacija bude neredovito, sve dok se hormonalni sistem potpuno ne razvije. Poremećaj nivoa hormona pred menopauzu također dovodi do neredovnih ciklusa. Emocije u velikoj mjeri mogu utjecati na hormone koji reguliraju ciklus, tako da primjerice stres može izazvati poremećaj menstruacije.

Izostanak menstruacije (amenoreja): Potpuni izostanak menstruacije vrlo je rijedak i može imati različite uzroke. Ponekad himen potpuno zatvara vaginu i spriječava izlijevanje menstrualne krvi zbog čega dolazi do bolova i otoka. U drugim slučajevima izostanak je u vezi sa nepravilnim razvojem materice. Izostanak ciklusa također mogu izazvati: stres, nagli gubitak tjelesne težine, dugotrajno trajanje bolesti, ciste. Menopauza je također razlog izostanka menstruacije.

Oligomenoreja je najčešći poremećaj ciklusa kod adolescentica i predstavlja poremećaj ritma ciklusa kada je razmak između dvije menstruacije produžen i duži od šest tjedana, ali kraći od jedne godine. Postoje primarna i sekundarna oligomenoreja. Primarna oligomenoreja znači da su ciklusi produženi od prve menstruacije, menarhe, a sekundarna oligomenoreja javlja se nakon određenog razdoblja urednih menstrualnih ciklusa.

Obilne menstruacije (menoragije): Menstruacija koja traje duže od 8 dana i dovodi do obilnog krvarenja svijetlo crvene boje s ugrušcima, smatra se poremećenom. Obično su uzrok tome tumori materice, infekcije materice i jajovoda kao i upotreba intrauteralnih kontraceptivnih sredstava također mogu biti uzrok menoragije.

Krvarenja između menstruacija (metroragija): Može se javljati u različitim oblicima od točkastih do obilnih krvarenja. Uzrok ovakvim krvarenjima mogu biti intrauteralna kontraceptivna sredstva, pilule za kontracepciju, ali i tumori materice. U takvim situacijama žena pod hitno mora na ginekološki pregled!!!!

Bolne menstruacije (dismenoreja): Česte su kod žena koje nisu rađale. Bolovi se obično javljaju neposredno prije ili na samom početku menstruacije i traju jedan do dva dana kada je krvarenje najobilnije. Ukoliko dismenoreja nije posljedica neke bolesti, onda je ona izazvana prekomjernom proizvodnjom prostaglandina. To je tzv. primarna dismenoreja. Sekundarna dismenoreja započinje dva ili više dana prije početka menstruacije, pogoršava se tijekom menstruacije i traje duže od primarne. Uzrok bolnih menstruacija može biti infekcija organa male zdjelice ili neko drugo stanje koje zahtjeva odlazak liječniku – ginekologu.

PMS (predmenstrualni sindrom): predstavlja cikličku pojavu različitih vrsta tegoba koje se obično javljaju kod žena 5-10 dana pred menstruaciju. Simptomi su vrlo različiti kao i njihova učestalost. Najčešći simptomi su: nervoza, razdražljivost, pojačana psihička osjetljivost, plačljivost, stalan osećaj gladi, napuhanost, natečenost grudi, pojačana želja za slatkim. Uz navedene često se javljaju: akne, glavobolja, grlobolja, mučnina, nespretnost, osip, bolovi u krstima i drugi. Navedeni simptomi nestaju prvog dana menstrualnog krvarenja.

Ne postoji konkretan lijek za PMS jer su kod svake žene problemi individualni. No, utvrđeno je da kod žena koje su posebno osetljive i imaju izražen PMS pomaže način ishrane. U periodu PMS-a trebalo bi izbjegavati kavu i sve druge proizvode koji sadrže kofein, slanu hranu jer zadržava vodu u organizmu i pojačava osjećaj nadutosti, alkohol i hladne napitke, a jesti što više voća i povrća i što je moguće lakšu hranu kao i magnezij.

Bolesti maternice i jajnika

Rak vrata maternice ili rak grlića maternice zloćudna je bolest koja pogađa žene, nastaje nekontroliranim rastom stanica, koje čine vrat maternice. Najveći faktor rizika za oboljenje je infekcija uzrokovana humanim papiloma virusom (HPV). Oboljenje se može spriječiti u 80 posto slučajeva, redovitim pregledom Papa testom.

Krajem siječnja provodi se Europski tjedan prevencije raka maternice. Simbol prevencije je biser mudrosti.

Rak vrata materice zauzima drugo mjesto kako po učestalosti javljanja tako i po mortalitetu od ginekoloških karcinoma poslije raka dojke. Ovo oboljenje najčešće se javlja kod žena od 45 do 50 godine starosti. Oko 37 posto oboljelih žena su mlađe od 35 godina, dok žene starije od 65 čine 10 posto oboljelih. Najveći mortalitet prema dobnim grupama imaju žene starosti od 65 godina, što je vezano za uznapredovalost oboljenja u vrijeme uspostavljanja dijagnoze.

Svake godine u svijetu oboli oko 500.000 žena, a umre ih oko 250.000. Prema istraživanjima koja su provedena u Sjedinjenim Američkim Državama, 40 posto žena čulo je za humani papiloma virus, a nažalost samo 20posto žena zna za njegovu vezu s rakom vrata maternice. Njemački znanstvenik Harald zur Hausen dobio je 2008. godine Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, za istraživanje raka vrata maternice i uloge virusa HPV u nastanku ove bolesti.

Uzroci bolesti nisu posve poznati, ali faktori rizika koji povećavaju mogućnost bolesti su:

  • HPV infekcije-subtipovi 16, 18, 31, 33 i 35. HPV se može prenijeti spolnim putem, pa je svaka spolno aktivna žena izložena riziku;

  • Osobe nižeg socioekonomskog statusa, sa slabijom mogućnošću redovne zdravstvene zaštite;

  • Rani početak spolnog života i veći broj seksualnih partnera;

  • Pušenje.

Terapija

Terapija bolesti ovisi od stadija u kojem je bolest. Kirurško odstranjenje maternice i limfadenektomija regionalnih ilijakalnih limfnih čvorova, uz odstranjenje gornje trećine vagine, metoda je izbora u ranom stadiju bolesti. Ukoliko je operativni zahvat kontraindiciran ili pacijentica ne želi tretman, mogućnost je radioterapija. U uznapredovalim slučajevima može se uključiti i kemoterapija. Kod prisustva metastaza djelovanje treba biti palijativno; ovisno od mjesta metastaziranja primjenjuje se radioterapija ili kemoterapija s ciljem poboljšanja kvalitete života.

Prevencija ginekoloških bolesti

Redovitim ginekološkim pregledom i Papa testom, može se spriječiti do 80 posto slučajeva raka vrata maternice. Papa test izumio je grčki liječnik Georgios Papanikolaou. Tim se testom mogu ustanoviti abnormalnosti stanica i liječiti prije nego dođe do raka. Papa test je test probiranja (screening test) kojim se uzima obrisak rodničkog dijela vrata maternice, rodnice i kanala vrata maternice, a služi za otkrivanje upale, uzročnika infekcije, abnormalnosti stanica i zloćudnih promjena.

Žene mogu pristupiti i učiniti Papa test od navršene 20. godine i preporučuje im se ponovni pregled svakih šest mjeseci do godinu dana.

Cijepljenje u dobi od 10. do 25. godine starosti, učinkovit je način sprječavanja infekcije visoko rizičnim HPV tipovima, koji su odgovorni za većinu slučajeva raka grlića maternice. Cijepljenje nije 100 postotna zaštita i potrebno je od 20. godine redovito raditi Papa test. Nazivi cjepiva su Gardasil i Cervarix. Gardasil je učinkovit za mali broj podtipova HPV virusa. Ako djevojka ili žena nije spolno aktivna, nema potrebe za cijepljenjem, jer Gardasil djeluje samo protiv HPV podtipova koji se prenose spolnim putem. Korištenje kondoma samo djelomično štiti od rizika zaraze, iz razloga što koža oko genitalnog područja također može prenijeti virus.

Treba spomenuti da neke jednostavne preventivne mjere tipa izbjegavanja pušenja cigareta, može biti oblik prevencije, jer pušenje udvostručuje mogućnost pojave raka vrata maternice, kao i drugih oblika raka. Hrana bogata vitaminima iz voća i povrća, može smanjiti rizik zaraze, pogotovo zanimljivo, konzumacija papaje jednom tjedno.

Ciste jajnika

Ciste jajnika tvorbe su u jajnicima ispunjene tekućinom. Normalno, žene imaju dva jajnika. Ciste jajnika vrlo su česte i javljaju se kao dvije vrste: funkcionalne i nenormalne. Funkcionalne ciste pojavljuju se kao dio normalnog funkcioniranja jajnika. Obično su manje od abnormalne ciste i povlače se bez liječenja.

Najčešće vrste funkcionalnih cista su folikularne ciste žutog tijela. Corpus luteum ciste prisutne su nakon što je jajašce pušteno iz folikula. Ukoliko ne dođe do oplodnje, trudnoće, žuto tijelo obično nestane. Međutim, ponekad s tekućinom ili krvi ostaje na površini jajnika kao cista. Najčešće abnormalne ciste su dermoidneciste. Takve su ciste slične tkivu kože izvana i ponekad ispunjene komadićima kosti, kose ili hrskavice.

Ciste jajnika često ne uzrokuju nikakve simptome. Ukoliko se simptomi pojave, najčešće su to bolovi u trbuhu i probavne smetnje, bolovi tijekom spolnog odnosa, nepravilni menstrualni ciklus, kao što su teška razdoblja, bolne menstruacije, bezbolna oteklina u donjem dijelu trbuha, osjećaj pritiska ili punoće u trbuhu ili zdjelici, nepravilnosti u crijevu ili funkciji mkraćnog mjehura.

Dijagnoza ciste jajnika radi se sljedećim testom i pregledom:povijest bolesti i pregled pacijentice, ginekološki ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija (MSCT) abdomena i zdjelice i magnetska rezonancija (MR).

U nekim slučajevima može biti teško dijagnosticirati ciste jajnika. Umjesto ciste može uzrokovati nesporazum susjedno tijelo uzrokujući pritisak na jajnik, ili stolica u rektumu ili stanje u mokraćnom mjehuru. U takvoj situaciji, skeniranje ultrazvukom može biti vrlo korisno u provjeravanju cista jajnika i mjerenje veličine cista. Abnormalane ciste obično su veće od 5 cm.

Upala jajnika

Uzrok upale jajnika je infekcija i to najčešće streptococcus, staphilococcus, escherichija colli, klamidija, gonokok, mikoplazma, ureaplazma, candida itd. Iz razloga što se jajnik i jajovod nalaze vrlo blizu, veoma se rijetko javlja upala samo jajnika ili samo jajovoda. Uglavnom dolazi do upale i jajnika i jajovoda, a to se stručno naziva adneksitis.

Upala se najčešće javlja kod mlađih žena u trećem ili četvrtom desetljeću života. Veći je rizik kod ranog ulaska u seksualne odose, čestog mijenjanja partnera, neadekvatne higijene, izbjegavanja upotrebe kondoma. Može se javiti poslije porođaja, pobačaja ili nekih drugih intervencija. Upala se može pojaviti i u vrijeme menstruacije ili poslije upotrebe nekih kontraceptivnih sredstava.

Također, žene moraju posumnjati na upalu jajnika ukoliko su sjedile na hladnom, bile neadekvatnog obučene ili pak uslijed dugog boravka na hladnoći. Razlog tome je što se imunitet lako naruši, pa se i bakterije brže razmnože, što pogoduje razvoju bolesti.

Simptomi kod upale jajnika mogu biti:

  • bolovi prilikom odnosa,

  • muka i povraćanje,

  • bol u donjem predjelu želuca,

  • povišena tjelesna temperatura i tresavica,

  • pojačana sekrecija.

Bolest se dijagnosticira tako, što se prvo razgovara s pacijenticom u cilju prikupljanja informacija (anamneza) i na osnovu kliničke slike. Potom se rade ultrazvučni pregled, kao i laboratorijske analize krvi i urina. Rezultati laboratorija, mogu pokazati povećanu sedimentaciju i veći broj leukocita. U slučaju potrebe radi se laparoskopija.

U slučaju upale, terapija je antibiotska i analgetska. Terapija po preporuci liječnika mora se uzimati i ne smije se prekidati prije vremena. Potrebno je mirovanje. U težim slučajevima pristup može biti i kirurški Nekad je potrebna hospitalizacija, dok se lakši slučajevi liječe ambulantno. Treba naglasiti da se kod partnera oboljele djevojke mora provjeriti prisustvo bakterija i prema potrebi uključiti terapiju kod partnera.

Rak jajnika

Jajnici su središte ženske spolnosti, njihova glavna funkcija je proizvodnja ženskih spolnih hormona, razvoj i otpuštanje jajne stanice koje se događa tijekom svakog normalnog menstrualnog ciklusa. Po učestalosti svih zloćudnih tumora nalazi se na petom mjestu, dok je u ukupnoj smrtnosti žena od raka spolnih organa rak jajnika na prvom mjestu.

Rak jajnika je često smrtonosan, jer je obično uznapredovao u doba otkrivanja. U ranom stadiju simptoma obično nema, a u uznapredovalom su stadiju nespecifični. Obrada obično uključuje ultrazvuk, CT ili MR i mjerenje tumorskih biljega (npr. karcinomskog antigena 125).

Uzrok nastanku raka jajnika je nepoznat. Među faktorima koji imaju utjecaj na nastanak važni su: dob, pojava raka u obitelji, reprodukcijska funkcija žene, te faktori okoliša. Učestalost raka jajnika povećava s godinama žene (najveći broj slučajeva je u dobi od 55 do 75 godina), neki oblici raka nastaju vrlo često ili isključivo u nekim dobnim skupinama (većina tumora spolnih stanica nastaje u žena mlađih od 25 god, a većina zloćudnih tumora pokrovnog epitela nastaje u žena koje su starije od 45 god). Prethodne zloćudne bolesti, rak dojke, jajnika ili maternice u obitelji upućuju na povećan rizik. Rizik je veći kod žena koje nisu rađale, koje su kasno rađale i one s kasnijom menopauzom. Trudnoće i uzimanje oralnih kontraceptiva štite jajnike i smanjuju rizik od pojave raka. Nije sa sigurnošću dokazana povezanost s čimbenicima okoliša. (Izvor: www.plivazdravlje.hr)

Nažalost, veliki broj žena dolazi liječniku u uznapredovanom stadiju bolesti, jer tumori jajnika rijetko prave smetnje. Ukoliko postoje smetnje koje dovode ženu liječniku većinom su neodređene, poput: mukla bol u donjem dijelu trbuha, smetnje u probavi i prehrani, križobolje, promjene u mokrenju, napuhnutost, bolni vjetrovi, opstipacija, slabost, anemija, te gubitak apetita

Bolesnice potraže pomoć liječnika kada primijete povećanje trbuha ili same napipaju tumorsku masu koja se već proširila na trbuh. Bolesnica može biti bez simptoma sve dok se tumor ne otkrije tijekom rutinskog vaginalnog pregleda. Menstruacijske smetnje nisu karakteristične za tumore jajnika, ali pojava krvarenja prije puberteta kao i u postmenopauzi, može ukazati na tumore jajnika koje proizvode hormone.

Ukoliko se sumnja na rak, prvo se učini pretraga ultrazvukom (i/ili transvaginalni Doppler). Masa u zdjelici uz nakupljanje tekućine obično ukazuje na rak jajnika. Obično se prije operacije učini MSCT ili MR kako bi se utvrdila proširenost raka. Također se određuju tumorski biljezi, uključujući β podjedinicu humanog korionskog gonadotropina (β–hCG), LDH, α–fetoprotein, inhibin i karcinomski antigen (CA) 125. CA 125 povišen je u 80 posto uznapredovalih karcinoma jajnika, ali može biti blago povišen u endometriozi, upalnoj bolesti zdjelice, trudnoći, kod mioma, upale peritoneuma ili primarnog raka peritoneuma.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI