Sve je više znanstvenika koji smatraju da su vitamini i minerali važniji nego što se mislilo

0
183

Koliko je tih korisnih stvari – vitamina, antioksidansa – potrebno i koji je najbolji način da ih se dobije – putem krene ili u obliku dodataka hrani? Liječnici i nutricionisti se slažu da se osnovne potrebe mogu zadovoljiti raznovrsnom i dobro uravnoteženom prehranom bogatoj povrćem i voćem. Problem je u tome što se većina ljudi niti ne približi dnevnim potrebama u prehrani

Na svakog onog koji vjeruje u vitamine dolazi jedan skeptik koji tvrdi da ubacivati u sebe dodatke prehrani ne čini ništa dobro. Čak i profesor Victor Herbert, s Mount Sinai medicinskog fakulteta u New Yorku, kaže: “S nekim izuzecima, kao što je trudnoća i rano djetinjstvo, sve potrebne vitamine dobijamo putem prehrane. Uzimati dodatke hrani rezultira samo skupom mokraćom.”

Nakon toga, velika većina ljudi se pita – kome vjerovati? Ipak, zahvaljujući najnovijim istraživanjima, sve je više znanstvenika koji smatraju da vitamini i minerali igraju kompleksniju ulogu u osiguravanju optimalnog zdravlja nego što se prethodno mislilo. Do sada je identificirano 13 vitamina koji igraju vitalne uloge u reguliranju kemijskih reakcija koje zaštićuju stanice i pretvaraju hranu u energiju i tkiva. Neki se vitamini stvaraju u organizmu (D, K, biotin, pantotenska kiselina), međutim, većina vitamina mora biti unesena u organizam.

Loading...

Veza hrane i zdravlja

Zagonetnost i prolazno poznavanje dugo je okruživalo te spojeve. Ljudi već 20 godina govore o vitaminu C kao sredstvu koje “sigurno” liječi prehladu, premda dokazi još uvijek nedostaju. Niz zabluda je u vezi i sa vitaminom E, A, B-6 itd.

Početkom 1970-ih, istraživanja diljem svijeta počela su otkrivati čvrstu vezu između prehrane i zdravlja. Kasnih 80-ih počela su respektabilna istraživanja o mogućnostima vitamina u prevenciji raznih bolesti.

Premda su dokazi još uvijek preliminarni, znanstvenici su uzbuđeni kad je u pitanju djelotvornost nekih kemijskih spojeva. Jedan od njih je folna kiselina. Izgleda da ona štiti od dva među najčešćim i najtežim neurološkim defektima u novorođenčadi: spina bifida (nepotpuno zatvaranje kičme) i anencefalija (nedovoljni razvoj mozga). Istraživanja su uočila i vezu folne kiseline s prevencijom raka grlića maternice. To otkriće neki dovode u vezu s činjenicom da je taj rak češći među siromašnijim slojevima pučanstva, koji obično manje jedu povrće i voće, to jest primarne izvore folne kiseline.

Vitamin K, koji je već odavno poznat da potiče zgrušavanje krvi, izgleda da pomaže kostima da zadržavaju kalcij. Nedavne nizozemske studije su utvrdile da bi se gubitak kalcija u žena koje su u postmenopauzi, mogao smanjiti u prosjeku za 30 posto uz dnevni dodatak vitamina K.

Uravnotežiti prehranu

Najviše uzbuđenja su stvorili vitamini C, E i beta-karotin, poznati kao antioksidansi. Oni neutraliziraju slobodne radikale – ubojice stanica. Znanstvenici sve više vjeruju da to propadanje stanica igra važnu ulogu u razvoju raka, srčanog i plućnog oboljenja, katarakte i postupnog pogoršanja procesa starenja.

Izgleda da vitamin E stimulira imunološki, obrambeni sustav u zdravih starih ljudi. Naime, on može povećati šanse da dodaci prehrani pomognu u svladavanju po život opasnih infekcija. Neke manje studije ukazuju na obećavajuće koristi od vitamina E u odlaganju pojave simptoma Parkinsonove bolesti.

Ipak, centralnu poziciju drži beta-karotin, koji se u velikim količinama nalazi u mrkvi, slatkom krumpiru i dinji. Liječnici s kanadskog medicinskog fakulteta sproveli su desetgodišnje ispitivanje beta-karotena na 22.000 muških liječnika. Oni su došli do intrigantnog otkrića. U grupi od 330 tih ispitanika, koji su u svom životu imali srčano oboljenje i koji su dobijali, u obliku dodatka, 50 miligrama beta-karotina svaki drugi dan, obolijevali su upola rjeđe od srčanog i moždanog udara i umirali upola rjeđe nego one osobe u ispitivanju koje se primale placebo tablete.

Koliko je tih korisnih stvari – vitamina, antioksidansa – potrebno i koji je najbolji način da ih se dobije – putem krene ili u obliku dodataka hrani? Liječnici i nutricionisti se slažu da se osnovne potrebe mogu zadovoljiti raznovrsnom i dobro uravnoteženom prehranom bogatoj povrćem i voćem. Problem je u tome što se većina ljudi niti ne približi dnevnim potrebama u prehrani. To znači da je potrebno konzumirati dovoljno povrća i voća, kruha, riže, mlijeka, sira, mesa, jaja, peradi, ribe itd.

Ako prehrana ne sadrži redovno povrće i voće kroz duži vremenski period, uzimanje dodataka prehrani može biti dobro osiguranje – premda je poboljšanje prehrane još uvijek zdraviji izbor. Dodaci su također korisni za alkoholičare, one na restriktivnim dijetama, slabo ishranjene i za starije osobe. Osobe starije od 60 godina mogu trebati za trećinu više vitamina B6 nego mlade odrasle osobe. Također, uzimanje vitamina D očito treba povećati sa starenjem.

Što se tiče uzimanja umjereno visokih doza vitamina, to jest antioksidansa, kako bi se spriječile kronične bolesti ili odgodilo starenje, mišljenja su podijeljena. Ipak, budući da još uvijek nisu poznati učinci velikih doza dodataka prehrani, liječnici pozivaju na oprez i preporučuju umjerene, uobičajene doze.

Trenutno najbolja strategija može biti jesti više prokulice, mrkve, špinata, buće i slijediti već poznate savjete: biti fizički aktivan, smanjiti masnoće u hrani i prestati pušiti. Koliko god snažni bili antioksidansi, vitamini i slične korisne tvari, oni nikad neće biti zamjena za zdrave navike. Ali ostanite na “vezi”. Vitamini obećavaju ispričati nam jednu od velikih zdravstvenih priča našeg vremena, koja pruža nade.