NAJVEĆI MIT ZDRAVOG ŽIVOTA: Nikotin bez sumnje izaziva ovisnost, no je li doista toliko štetan? Čini se da ipak nije

Shutterstock

Koliko je star duhan, toliko je star i sam nikotin, s obzirom na to da je riječ o supstanci koja se prirodno nalazi u biljci duhana.

Iako je prodor duhana poslije otkrića Amerike u Stari svijet bio munjevit, cigarete kakve poznajemo danas, postaju globalni fenomen tek nakon Drugoga svjetskog rata. I upravo je ta popularizacija navike uživanja, ponajprije u cigaretama, dovela do loše reputacije te biljke, ali i do mnogo opasnije činjenice poput te da danas, na početku 21. st. svaki sedmi čovjek na planeti – puši.

Zbog velikog broja štetnih tvari u duhanskome dimu, cigarete predstavljaju rizik za različita teška oboljenja. I to je općepoznato. Ali što je pravi uzrok tih “pušačkih bolesti” te je li to nikotin, dežurni krivac, u koga se uvijek prvo uperi prstom?

Nikotin, bez pogovora nije bez rizika, jer izaziva ovisnost, no postoje istraživanja koja pokazuju da on zapravo nije krivac “broj 1” te da mu je presuda možda neargumentirano i prebrzo donijeta.

Kako se navodi u autorskom tekstu portala “Nauka kroz priče”, otkako se tome poklanja posebna pozornost, ni u jednoj studiji nisu pronađeni takozvani epidemiološki nalazi da nikotin, kao prirodni sastojak u listu duhana, sam po sebi izaziva teška oboljenja.



Neki pokazatelji idu čak u potpuni ekstrem i dokazuju da nikotin pomaže u liječenju i sprečavanju određenih bolesti, kao što je Parkinsonova. To tvrde i istraživači Fondacije “Michael J Fox”, koju je osnovao glumac koji je obolio od te bolesti.

Iako se nikotin ponajprije povezuje s duhanom i cigaretama, njega zapravo ima u mnogim biljkama i namirnicama kojima se svakodnevno koristimo. Rajčica, krumpir, paprike, pa i sve popularnije bobice iz kategorije “super-hrane” – goji bobice, samo su neke namirnice bogate nikotinom. Količina nikotina u tim namirnicama nije velika i upravo njegove najbolje karakteristike štite te biljke od brojnih štetočina.

Nikotin jest toksičan ako se u organizam unosi u ogromnim količinama. Različita istraživanja su dala različite rezultate, pa dok jedna kažu da je letalna doza nikotina 40 miligrama, druga tvrde da je ta doza 25 puta veća – 1000 miligrama i to u oba slučaja ako je sva količina unijeta odjednom.

Kako pušač apsorbira otprilike 0,1 miligrama nikotina po cigareti to bi značilo da bi u najgorem slučaju trebalo popušiti 400 cigareta ili 20 “šteka” jednu za drugom kako bi došlo do trovanja nikotinom. Zbog toga u Američkoj agenciji za hranu i lijekove smatraju da je malo vjerojatno da će se netko otrovati nikotinom samo pukim pušenjem. Znatno veća opasnost prijeti od prosipanja visokokoncentriranog nikotina po koži.

Kada bi se morala donijeti presuda nikotinu, zadatak ne bi bio nimalo lak. Iako je u prošlosti, a vjerojatno će tako biti i u budućnosti, nikotin neizostavan sastojak brojnih lijekova i terapija, sama tvar bespogovorno nije bez rizika te izaziva ovisnost.

No kada je o štetnosti cigareta riječ, glavnog krivca svakako treba tražiti negdje drugdje, a ne u nikotinu.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI